Gustoća kosti i biokemijski pokazatelji koštane pregradnje kod žena u menopauzi (koštane promjene u menopauzi)

Gustoća kosti i biokemijski parametri u menopauzi

Autor(i)

  • Lućana Zec KBC Rijeka - Sušak
  • Gordana Starčević Klasan Fakultet zdravstvenih studija Sveučilište u Rijeci

Ključne riječi:

alkalna fosfataza, menopauza, osteoporoza, gustoća kostiju

Sažetak

Uvod: Menopauza predstavlja razdoblje obilježeno velikim promjenama kod žena koje se očituju smanjenjem mineralne gustoće kosti, smanjenjem vrijednosti deoksipiridolina, vitamina D i alkalne fosfataze. Glavni ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi postoji li razlika u mineralnoj gustoći kosti kod žena koje nemaju menstruaciju manje od pet godina i kod žena koje nemaju menstruaciju dulje od pet godina i usporediti biokemijske pokazatelje koštane pregradnje kod obje skupine žena.

Ispitanici i metode: U ispitivanje je uključeno 37 žena koje su podijeljene u skupinu žene koje nemaju menstruaciju manje od pet godina (N=13 žena) i skupinu žena koje nemaju menstruaciju dulje od  pet godina (N=24 žena). Svim ispitanicama izvađena je krv iz koje su se određivali alkalna fosfataza i vitamin D, dok se iz prikupljenog 24-satnog urina određivala vrijednost deoksipiridinolina. Osim toga, svim ispitanicama je učinjena denzitometrijska analiza lumbalne kralježnice i vrata femura metodom dvoenergetske rendgenske apsorpciometrije.

Rezultati: Rezultati provedenog istraživanja pokazuju kako je došlo do značajnog smanjena razine deoksipiridolina u urinu kod žena koje nemaju menstruaciju dulje od pet godina, dok se vrijednosti vitamina D i alkalne fosfataze nisu značajno razlikovale između obje skupine žena. Mineralna gustoća kostiju lumbalne kralježnice i lijevog femura značajno je manja u skupini žena koje nemaju menstruaciju dulje od 5 godina.

Zaključak: Dobiveni rezultati pokazali su kako su biokemijski pokazatelji koštane pregradnje povećani u prvih pet godina nakon menopauze te bi određivanje ovih parametara u krvi i urinu moglo biti učinkovita metoda za određivanje pacijenata s brzom pregradnjom kostiju nakon početka menopauze.

Reference

Rizzoli R, Bonjour JP. Determinants of peak bone mass and mechanisms of bone loss. Osteoporosis International 1999;9(2):S17–S23.

Kanis JA, McCloskey EV, Johansson H, Reginster JY. European guidance for the diagnosis and management of osteoporosis in postmenopausal women. Osteoporos Int. 2013;24(1):23–57.

Kanis JA , Borgström F, Compston J, Dreinhöfer K, Nolte E, Jonsson L, Lems WF, McCloskey EV, Rizzoli R, Stenmark J. SCOPE: a scorecard for osteoporosis in Europe. Arch Osteoporos 2013;8(1):144.

Kehler T. Epidemiologija osteoporoze i osteoporotičnih prijeloma. Reumatizam 2014;61(2):60-64.

WHO collaborating Centre for metabolic bone diseases. Assessment of osteoporosis at the primary health care level. University of Sheffield Medical School, 2008.

Prevention and management of osteoporosis : report of a WHO scientific group. World Health Organization. https://apps.who.int/iris/handle/10665/42841.

Lane NE. Epidemiology, etiology, and diagnosis of osteoporosis. Am J Obstet Gynecol 2006;194(2 Suppl):S3-11.

Miller PD, Hochberg MC, Wehren LE, Ross PD, Wasnich RD. How useful are measures of BMD and bone turnover? Curr Med Res Op 2005;21:545-54.

Bernardi D, Zaninotto M, Plebani M. Requirements for improving quality in the measurement of bone markers. Clinica Chimica Acta 2004;346: 79-86.

Lian JB, Stein GS, Canalis E, Gehron Robey P, Boskey AL. Bone formation: Osteoblast lineage cells, growth factors, and the mineralization process. U: M.J. Favus, ur. Primer on the metabolic bone diseases and disorders of mineral metabolism. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins; 1999, str. 14-29.

Sacide A, Abdullah E, Huseyin K, Can BO, Nurettin A Diagnostic Utility of Osteocalcin, Undercarboxylated Osteocalcin, and Alkaline Phosphatase for Osteoporosis in Premenopausal and Postmenopausal Women. Annals of labaratory medicine. 2011.

Kanis JA. Assessment of fracture risk and its application to screening for postmenopausal osteoporosis: synopsis of a WHO report. WHO Study Group. Osteoporosis Int 1994;4(6):368-81.

Lindsay R. The menopause and osteoporosis. Obstet Gynecol 1996;87(2 Suppl):16S-19S.

Tang BMP, Eslick GD, Nowson C, Smith C, Bensoussan A. Use of calcium or calcium in combination with vitamin D supplementation to prevent fractures and bone loss in people aged 50 years and older: a meta-analysis. Lancet 2007;370(9588):657-66.

Kuchuk NO, van Schoor NM, Pluijm SM; Chines A, Lips P. Vitamin D status, parathyroid function, bone turnover, and BMD in postmenopausal women with osteoporosis: global perspective. J Bone Miner Res 2009;24(4):693-701.

Lips P, Hosking D, Lippuner K, Norquist JM, Wehren L, Maalouf et al. The prevalence of vitamin D inadequacy amongst women with osteoporosis: An international epidemiological investigation. J Intern Med 2006;260:245– 254.

Nawawi HM, Yazid TN, Ismail NM, Mohamad AR, Nirwana SI, Khalid BA. Serum bone specific alkaline phosphatase and urinary deoxypyridinoline in postmenopausal osteoporosis. Malays J Pathol 2001;23(2):79-88.

Atalay S, Elci A, Kayadibi H, Onder CB, Aka N. Diagnostic utility of osteocalcin, undercarboxylated osteocalcin, and alkaline phosphatase for osteoporosis in premenopausal and postmenopausal women. Ann Lab Med 2012;32(1):23-30.

Rai AD, Sherpa ML, Singh A, Thejaswi SG, Bhutia RD. Bone Alkaline Phosphatase and Urine Hydroxyproline Assay in Pre and Postmenopausal Women in the State of Sikkim and its Correlation with Bone Mineral Density. J Midlife Health 2021;12(4):304-309.

Indumati V, Patil VS, Jailkhani R. Hospital based preliminary study on osteoporosis in postmenopausal women. Indian J Clin Biochem. 2007 Sep;22(2):96-100.

Punda M. Denzitometrija kao zlatni standard u dijagnostici osteoporoze. Medicus [Internet]. 2022 [pristupljeno 11.12.2023.];31(2 Osteoporoza):185-192. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/291559

##submission.downloads##

Objavljeno

2023-12-22

Broj časopisa

Rubrika

Originalni znanstveni rad