Percepcija profesionalnog stresa djelatnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Rijeka

Autor(i)

  • Ivan Gračan Klinički bolnički centar Rijeka
  • Kata Ivanišević Fakultet zdravstvenih studija Sveučilište u Rijeci

Ključne riječi:

djelatnici, OHBP, profesionalni stres

Sažetak

UVOD: Medicinske sestre-tehničari na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu svakodnevno su izloženi raznim opasnostima i stresnim situacijama; svjedoče teško bolesnim pacijentima, traumama i smrti, doživljavaju konfliktne situacije s pacijentima, pratnjom i ostalim zdravstvenim djelatnicima, suočavaju se s manjkom osoblja i sredstava za rad, prekovremenim satima i ostalim faktorima koji utječu na povećanu razinu stresa.

CILJ: Cilj je istraživanja ispitati razinu percipiranog profesionalnog stresa među djelatnicima Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Rijeka te utvrditi utjecaj duljine radnog staža i  zanimanja na percipirani stres.

ISPITANICI I METODE: Ispitivanje je provedeno na prigodnom uzorku od 50 ispitanika, djelatnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Rijeka, tijekom lipnja 2023. godine. Korišten je validirani „Upitnik o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika“.

REZULTATI: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 50 ispitanika ( 60% žena). Najveći broj ispitanika starosne je dobi 20-29 godina. Najčešće je zanimanje ispitanika medicinska sestra/tehničar (76%). Rezultati istraživanja ukazuju da su djelatnici OHBP-a izloženi visokoj razini stresa, ali samo kod faktora koji se odnosi na organizaciju rada i financije. Djelatnici s radnim stažem >5 godina imaju višu razinu stresa od onih s radnim stažem <5 g., dok zanimanje nema utjecaja na percipiranu razinu stresa.

ZAKLJUČAK: Vodeći faktor koji dovodi do profesionalnog stresa djelatnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Rijeka, osobito medicinskih sestara/tehničara, je „Organizacija radnog mjesta i financijska pitanja“.

Reference

Richardson KM, Rothstein HR. Effects of Occupational Stress Management Intervention Programs: A Meta-Analysis. J Occup Health Psychol. 2008;13(1):69–93.

Atkinson W. Stress: risk management’s most serious challenge? Risk Manag. 2004;51(6):20.

Bonzini M, Bertu’ L, Veronesi G, Conti M, Coggon D, Ferrario MM. Is musculoskeletal pain a consequence or a cause of occupational stress? A longitudinal study. Int Arch Occup Environ Health. 2015;88(5):607–12.

Sarafis P, Rousaki E, Tsounis A, Malliarou M, Lahana L, Bamidis P, i ostali. The impact of occupational stress on nurses’ caring behaviors and their health related quality of life. BMC Nurs. 2016;15(1):1–9.

Norouzi N, Imani B. Clinical Education Stressors in Operating Room Students: A Qualitative Study. Investig y Educ en Enferm. 2021;39(1):2216–0280.

Glazer S, Gyurak A. Sources of occupational stress among nurses in five countries. Int J Intercult Relations. 2008;32(1):49–66.

Kivimäki M, Kawachi I. Work Stress as a Risk Factor for Cardiovascular Disease. Curr Cardiol Rep. 2015;17(9):1–9.

Miletić Ljubičić A. Zastupljenost 1. I 2. Trijažne kategorije u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu u Kliničkom bolničkom centru Rijeka [Internet]. Sveučilište u Rijeci. Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci. Katedra za zdravstvenu njegu.; 2020 [citirano 02. studeni 2022.]. str. 12–3. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:499047

Milošević M, Golubić R, Mustajbegović J, Knežević B, Juras K, Bubaš M. Validacija upitnika o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika. Sigurnost. 2009;51(2):75–84.

Casale CE, Yamazaki EM, Brieva TE, Antler CA, Goel N. Raw scores on subjective sleepiness, fatigue, and vigor metrics consistently define resilience and vulnerability to sleep loss. Sleep. 2022;45(1).

Gillberg M, Kecklund G, Akerstedt T. Relations between performance and subjective ratings of sleepiness during a night awake. Sleep. 1994;17(3):236–41.

Howard S. Fatigue and the practice of medicine. Anes Patient Saf Found Newsl. 2005;20(1):1–4.

Dawson D, Reid K. Fatigue, alcohol and performance impairment. Nature. srpanj 1997;388(6639):235–235.

Rosekind MR, Gander PH, Connell LJ, Co EL. Crew Factors in Flight Operations X : Alertness Management in Flight Operations Education Module. Nasa. 2001;(11).

Howard SK, Gaba DM, Smith BE, Weinger MB, Herndon C, Keshavacharya S, i ostali. Simulation study of rested versus sleep-deprived anesthesiologists. Anesthesiology. 2003;98(6):1345–55.

Institute of Medicine, Board on Health Care Services, Committee on the Work Environment for Nurses and Patient Safety. Keeping patients safe: Transforming the work environment of nurses. Page A, urednik. National Academies Press; 2004. 23 str.

NIOSH. Healthcare Workers: Work Stress & Mental Health [Internet]. CDC. 2022 [citirano 28. lipanj 2023.]. Dostupno na: https://www.cdc.gov/niosh/topics/healthcare/workstress.html

Semlali S, Hassi A. Work–life balance: how can we help women IT professionals in Morocco? J Glob Responsib. 2016;7(2):210–25.

##submission.downloads##

Objavljeno

2023-12-22

Broj časopisa

Rubrika

Originalni znanstveni rad