Antropometrijske osobitosti terminske novorođenčadi

Autor(i)

  • Kristina Luketić Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci
  • Deana Švaljug Fakultet zdravstvenih studija Sveučilište u Rijeci

Ključne riječi:

terminska novororođenčad, duljina, težina, opseg glave, bolesti majke

Sažetak

Cilj ovog istraživanja je bilo utvrditi prosječnu težinu terminske novorođenčadi te uočiti razliku između muške i ženske novorođenčadi. Također cilj je bio utvrditi da li mjere novorođenčadi utječu na način dovršenja poroda, povećavaju li se te mjere s gestacijskom dobi te da li neke bolesti majke utječu na antropometrijske osobitosti novorođenčadi.

Metode: Istraživanje je provedeno prikupljanjem podataka uvidom u medicinsku dokumentaciju – Knjigu rađaonskog protokola na Klinici za ginekologiju i porodništvo, KBC-a Rijeka. Prikupljeni su podaci u razdoblju od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine. Uzorak je obuhvaćao svu djecu koja su rođena u terminu.

Rezultati:   Od 2 421 novorođenčadi, 2 260 (93%) je bilo rođeno u terminu, 1 140 (50,4%) djece je muškog spola, a 1 120 (49,6%) je ženskog spola. Prosječna duljina, težina i opseg glave muške novorođenčadi veći su od ženske novorođenčadi (svi p<0,001) dok se težina i duljina kod blizanaca ne razlikuju (svi p>0,05), a opseg glave muške novorođenčadi je veći (p=0,018). Od 2 381 žena, njih 53 (2,23%) je imalo hipertenzivne poremećaje u trudnoći, 365(15,33%) je imalo gestacijski dijabetes mellitus, 59(2,48%) je bilo pretilo, te ostalih 1 904 (79,97%) je bolovalo od nekih drugih bolesti ili uopće nisu bolovale.

Zaključak: Osim toga potvrđeno je da antropometrijske osobitosti ovise o gestacijskoj dobi. Također, bolesti majke koje utječu na antropometrijske osobitosti su pokazale značajnu razliku kod majki s GDM-om i pretilih majki u odnosu na majke s hipertenzivnim poremećajem. Međutim, prisutne razlike ukazuju na potrebu daljnjeg istraživanja.

Reference

Habek D. i sur. Ginekologija i porodništvo - za visoke zdravstvene škole. Zagreb: Medicinska naklada, 2013. str. 167,168,194,250

Đelmiš J, Orešković S. i sur. Fetalna medicina i opstetricija. Zagreb: Medicinska naklada, 2014. str.145,148,156,157,195,255,592,612-615

Mardešić, D. i sur. Pedijatrija; Školska knjiga, Zagreb, 2016. str. 310-314,319,320,323-325

Jayne Marshall, Maureen Raynor. Myles Textbook for Midwives, 16. izdanje, Churchill Linivgstone, 2014. str. 172,421,422,457,458,592

Dražančić, A. i sur. Porodništvo. Zagreb: Školska knjiga, 1994. str.110-116,121,190-192,202,203,223,302-304

Švaljug D. Primaljska skrb zdravog novorođenčeta - nastavni tekstovi, 2019. str. 24,26

Kuvačić I, Kurjak A, Đelmiš J. i sur. Porodništvo. Zagreb: Medicinska naklada, 2009. str.365,367,370-372,375,376

Xiong X, Demianczuk NN, Saunders LD, Wang FL, Fraser WD. Impact of preeclampsia and gestational hypertension on birth weight by gestational age. Am J Epidemiol. 2002;155(3):203-209. doi:10.1093/aje/155.3.203 Pristupljeno: 11.7.2020.

Štimac T. Planiranje i praćenje trudnoće u pretilih žena. Medicus [Internet]. 2018 [Pristupljeno 17.07.2020.];27(1 Debljina i komorbiditeti):71-76. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/199421

Meštrović Z, Roje D, Relja A, et al. Maternal body mass index change as a new optimal gestational weight gain predictor in overweight women. Croat Med J. 2019;60(6):508-514. doi:10.3325/cmj.2019.60.508 Pristupljeno: 17.7.2020.

Miao H, Yao F, Wu Y, et al. Birth weight percentiles by sex and gestational age for twins born in southern China. Sci Rep. 2019;9(1):757. Published 2019 Jan 24. doi:10.1038/s41598-018-36758-6 Pristupljeno: 14.7.2020.

Podgornik K. Antropometrijske razlike između djevojčica i dječaka novorođenačke dobi, osobitosti skrbi [Završni rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija; 2017 [Pristupljeno 20.08.2020.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:931293

##submission.downloads##

Objavljeno

2023-12-22

Broj časopisa

Rubrika

Originalni znanstveni rad