Uvod u uzorke i uzorkovanje u biomedicini

Autor(i)

  • Stella Lampret Puž Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci

Ključne riječi:

Engleski

Sažetak

U znanstvenim istraživanjima populacija predstavlja najveći statistički skup koji čine sve jedinke istraživanog sustava
obuhvaćene u određeno vrijeme i na određenom mjestu. Jedinke izražavaju varijabilnost, a dva uzorka nikada neće biti
jednaka, već samo slična. Nemoguće je uključiti cijelu populaciju u uzorak zbog vremenskog ograničenja istraživanja,
financijskih pitanja te, najvažnije, dostupnosti jedinki. Stoga su znanstvenici razvili metodologiju istraživanja temeljenu
na uzorku, dijelu populacije koja nastaje procesom uzorkovanja. Uzorkovanjem se dobiva uzorak, ali se pogrješka uzorkovanja (odstupanje uzorka od populacije) u statistici opisuje standardnom pogreškom. Najvažnija značajka uzorka je
reprezentativnost koja se postiže odgovarajućim izračunom veličine uzorka i slučajnim odabirom jedinki iz populacije.
Razlikuju se dvije vrste uzoraka – probabilistički (slučajni odabir) i neprobabilistički (nereprezentativni uzorci). Probabilistički uzorci uključuju jednostavne slučajne uzorke, stratificirane uzorke, sustavne uzorke i klaster uzorke, dok
neprobabilistički uzorci uključuju uzorke pogodnosti i kvotne uzorke. Veličina uzorka jedini je čimbenik koji istraživač
može kontrolirati prilikom planiranja istraživanja. Međutim, da bi uzorak bio reprezentativan, potrebno je definirati
kriterije uključenja i isključenja kako bi se osiguralo da ispitanici uključeni u uzorak imaju značajke koje utječu na
povezanost koja se istražuje. To izravno utječe na statističku snagu istraživanja, stoga se veličina uzorka treba izračunati
pomoću statističkih metoda opisanih u ovom radu. 

Reference

Khaled Fahim N, Negida A. Sample Size Calculation Guide - Part 1: How to Calculate the Sample Size Based on the Prevalence Rate. Adv J Emerg Med. 2018 Jul 31;2(4).

Petrovečki M. Sample and population. In: Marušić M, ed. Principles of Research in Medicine. 6th ed. Zagreb: Medicinska naklada; 2019. p. 61-72.

Yildirim K, Uzkeser H, Keles M, Karatay S, Kiziltunc A, Dursun Kaya M. Relationship between serum interleukin−1β levels and acute phase response proteins in patients with familial Mediterranean fever. Biochem Med 2012;22(1):109-13.

McHugh ML. Power analysis in research. Biochem Med 2008;18(3):263-74.

Zhang X, Hartmann P. How to calculate sample size in animal and human studies. Front Med (Lausanne). 2023 Aug 17;10:1215927

Petz B. [Osnove statističke metode za nematematičare]. 5th ed. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2012.

Althubaiti A. Sample size determination: A practical guide for health researchers. J GenFam Med. 2023;24:72–7

Das S, Mitra K, Mandal M. Sample size calculation: Basic principles. Indian J Anaesth. 2016 Sep;60(9):652-656.

Šimundić AM. Confidence interval. Biochem Med 2008;18(2):154-61.

Ilakovac V. Statistical hypothesis testing and some pitfalls. Biochem Med 2008;19(1):10-6.

Sample size Table. Available at: http://www.research-advisors.com/tools/SampleSize.htm. Accessed May 9th 2024

Motulsky H. Choosing an Appropriate Sample Size. In: Motulsky H, ed. Intuitive Biostatistics. New York-Oxford: Oxford University Press; 1995. p. 195-204.

##submission.downloads##

Objavljeno

2024-12-23

Broj časopisa

Rubrika

Pregledni rad