Usporedba kvalitete života majki prijevremeno rođene djece i majki terminske djece tijekom prve godine života djeteta
Ključne riječi:
kvaliteta života, majka, nedonoščad, prijevremeni porod, terminsko novorođenčeSažetak
Uvod: Novorođenčad se s obzirom na vrijeme nošenja dijeli na nedonošenu, terminsku i prenešenu. Porođaj sam po sebi predstavlja stresan događaj i zahtijeva brzu adaptaciju roditelja na novu ulogu u svojim životima, a prijevremeni porođaj donosi još veću količinu stresa za majku i za dijete. Nedonošena se djeca u odnosu na terminsku djecu nerijetko rađaju s nizom zdravstvenih stanja zbog svog nedovoljnog intrauterinog boravka te nakon porođaja određeni vremenski period borave u jedinici intenzivne neonatalne skrbi. S obzirom na pojačane izazove roditeljske uloge u slučaju prijevremenog rođenja djeteta, majke prijevremeno rođene djece nose se s većom količinom stresa u odnosu na majke djece rođene u terminu, što može utjecati na njihovu kvalitetu života.
Cilj istraživanja: Ispitati kvalitetu života majki prijevremeno rođene djece i majki terminske djece tijekom prve godine života djeteta te identificirati dimenzije kvalitete života koje su najlošije ocjenjene zasebno za svaku skupinu.
Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno putem anonimnog online Upitnika zdravstvenog statusa SF-36 kojega je ispunilo sveukupno 303 majki, od čega 181 majka prijevremeno rođenoga djeteta te 122 majke djece rođene u terminu.
Rezultati: Nije utvrđena statistički značajna razlika u kvaliteti života majki prijevremeno rođene djece i majki djece rođene u terminu. Dodatno je napravljena usporedba prosječnih rezultata ostvarenih na pojedinim dimenzijama zdravstvenog statusa kojima se procjenjuje kvaliteta života te je utvrđeno da su u dimenziji socijalnog funkcioniranja majke prijevremeno rođene djece postigle statistički značajno manji broj bodova u odnosu na majke terminske djece.
Zaključak: Majke prijevremeno rođene djece manje su zadovoljne društvenim odnosima, sudjelovanjem u socijalnim aktivnostima i percipiranom podrškom tijekom prve godine života djeteta te im je neophodno osigurati kontinuiranu psihosocijalnu podršku.
Reference
Mardešič D, Barić I, Barišić N, Batinić D, Begović D, Benjak V i sur. Pedijatrija. 8. izd. Zagreb: Školska knjiga, 2016.
Teoli D, Bhardwaj A. Quality Of Life. In: StatPearls. Treasure Island (FL): StatPearls. 2022.
Nurlaila, Herini ES, Hartini S, Prabandari Lintang Kusuma MT. Interventions to reduce parental stress and increase readiness of parents with preterm infants in the neonatal intensive care unit: A scoping review. Journal of Neonatal Nursing. 2022. 1355-1841.
Crenshaw JT. Healthy Birth Practice #6: Keep Mother and Baby Together- It's Best for Mother, Baby, and Breastfeeding. J Perinat Educ. 2014;23(4):211-217. doi:10.1891/1058-1243.23.4.211.
Karlsson V, Thernström Y, Ågren J. Nursing care of infants born extremely preterm. Elsevier Ltd. 2022 Jun;27(3):1-2.
D'Agostino JA, Passarella M, Saynisch P, Martin AE, Macheras M, Lorch SA. Preterm Infant Attendance at Health Supervision Visits. Pediatrics. 2015;136(4):e794-e802. doi:10.1542/peds.2015-0745.
Vuletić, G. (ur.). Kvaliteta života i zdravlje. Osijek: Filozofski fakultet u Osijeku, 2011.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2024 World of Health
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution 4.0 International License.
Časopis je u otvorenom pristupu te je distribuiran pod uvjetima Creative Commons (CC BY-NC 4.0 DEED) licencije, koja dopušta neograničenu upotrebu, distribuciju i reprodukciju u bilo kojem mediju u isključivo nekomercijalne svrhe, pod uvjetom da se citira izvor.
This is an open access journal distributed under the terms of the Creative Commons Attribution License (CC BY-NC 4.0 DEED), which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium or format for noncommercial purposes only, and only so long as attribution is given to the creator.
