PROŠIRENOST DOJENJA I ČIMBENICI KOJI UVJETUJU ODUSTAJANJE OD DOJENJA NA PODRUČJU MOSTARA
Ključne riječi:
dojenje, čimbenici rizika, dojenčeSažetak
UVOD: Prehrana majčinim mlijekom je prirodan i najbolji način prehrane u dojenačkoj dobi. Modernizacija
ljudskog društva uza sve prednosti donosi i neke nedostatke, posebice udaljavanje od prirode i nekih prirodnih
procesa, među koje pripada i prehrana majčinim mlijekom. Novija znanstvena istraživanja i opsežne epidemiološke
studije dokazale su prednosti prirodne prehrane na zdravlje djece. Dojenje povoljno djeluje na dijete,
majku, obitelj i društvo u cjelini, stoga su zaštita, promicanje i potpora dojenju javno-zdravstveni prioritet svih
zemalja.
CILJ: Usporediti i odrediti sociodemografske i ostale specifične razlike između dojilja i nedojilja.
ISPITANICI I POSTUPCI: Istraživanje je provedeno u Domu zdravlja Mostar, na Odjelu za zdravstvenu zaštitu
dojenčadi i male djece u siječnju 2013. godine. Anketnim upitnikom uz prethodno potpisani informirani
pristanak, ispitano je ukupno 300 slučajno odabranih, ali ciljano podijeljenih u dvije približno jednake skupine
dojilja (145) i nedojilja (155).
REZULTATI: Usporedbe između skupine dojilja i nedojilja potvrđuju statistički značajnu razliku u odnosu na
obrazovanje, materijalni status, utjecaj pušenja, prethodno dojenje, vrstu porođaja i utjecaju dojenosti majke
kao djeteta. Također značajnim se pokazao utjecaj stava o uspjehu dojenja prije samog početka dojenja. Za
najučestaliji izvor podrške u dojenju majke koje doje svoju djecu navode da su bile same sebi, a potom su tu
podršku našle u ocu djeteta ili majci. Najučestalije naveden razlog prestanka dojenja bila je nedovoljna količina
majčinog mlijeka, a potom umor i stres.
ZAKLJUČAK: Rezultati ukazuju na potrebu edukacije o dojenju, jer dobra priprema i edukacija prije poroda i
dobra podrška nakon poroda uvelike bi pridonijela povećanju prevalencije dojenja.
