Down sindrom u regiji zapadne Hercegovine u petogodišnjem razdoblju-dinamika incidencije

Sažetak

Uvod: Down sindrom (DS) je najčešća kromosomopatija koja se pojavljuje u novorođenačkoj populaciji
djece u regiji zapadne Hercegovine (zH). Praćenjem incidencije kroz više desetljeća u ovoj regiji
povećali smo razumijevanje i zdravstvenog i sociokulturnog standarda u pristupu djeci s ovim osobitim
sindromom.
Cilj ove analize petogodišnjeg razdoblja bio je dobiti uvid u osnovne epidemiološke karakteristike
novorođenčadi sa SD u razdoblju od 2016. do 2020.g.
Ispitanici i metode: Proveli smo retrospektivnu analizu bolničke dokumentacije na Klinici za dječje
bolesti SKB Mostar. Ispitanici su bili djeca liječena zbog Down sindroma.
Rezultati: U tom razdoblju bilo je 8851 živorođene novorođenčadi u regiji zH. Bilo je 15 živorođene
djece s DS. Incidencija DS za to razdoblje iznosi 1,69/1000 novorođenih. Abortirani i mrtvorođenčad
se nisu analizirali. Bilo je sedmero dječaka (47 %) i osam djevojčica (53 %). Sva djeca su citogenetski
analizirana, svi su bili regularni tip trisomije 21. Devet majki (60 %) je bilo starije od 35 g. Major
malformacije (MM) su nađene u sve novorođenčadi, najčešće su bile prisutne malformacije
kardiovaskularnog sustava (67 %). Šestero (40 %) je imalo više od šest karakterističnih minor stigmi
(mM). 80 % djece rođeno je nakon 37 tjedana gestacije. 87 % majki je imalo urednu trudnoće. U 93 %
novorođenčadi s DS postnatalni ishod je bio uredan. Jedno novorođenče je imalo smrtni ishod.
Zaključak: Prevalencija DS u regiji zapadne Hercegovine kroz zadnjih pet godina je neznatno niža od
one u prijašnjem desetljeću. Nešto je viša od one u zapadnim regijama Europske unije. Bolja perinatalna
zaštita i dobri ishodi djece s DS optimizirali su i humanizirali pristup novorođenčetu s DS.