IZVOR STRESA U MEDICINSKIH SESTARA - PRIMALJA SVEUČILIŠNE KLINIČKE BOLNICE MOSTAR

Sažetak

UVOD: U znanstvenu uporabu stres prvi puta ulazi u kontekstu fizikalnih znanosti u 17. stoljeću, dok se u 19. stoljeću na
njega nailazi i u medicini, gdje se o stresu raspravlja kao o uzroku bolesti. Poznato je da brojni stresni čimbenici pridonose
povećanom broju psihičkih smetnji i psihosomatskih bolesti kod medicinskih sestara.
CILJ: Procijeniti prisutnost i izvor stresa u medicinskih sestara/primalja Klinike za ginekologiju i porodništvo Sveučilišne
kliničke bolnice Mostar.
METODE: Provedeno je anketno istraživanje (presječna studija) u Klinici za ginekologiju i porodništvo Sveučilišne kliničke
bolnice Mostar gdje su se analizirali podaci 33 ispitanika na osnovu upitnika o stresorima na radnom mjestu bolničkih
zdravstvenih djelatnika na osnovu 37 anketnih pitanja. Primijenjene su osnovne statističke metode srednje vrijednosti,
t-test, deskriptivna statistika. Sve ispitanice su potpisale informirani pristanak.
REZULTATI: Istraživanje je pokazalo kako profesionalni i intelektualni zahtjevi, kao posebna kategorija izvora stresa nose
najveću povezanost s ukupnim doživljajem stresa. Najveća povezanost pojedinačnih kategorija stresa je između profesionalnih
i intelektualnih zahtjeva, opasnosti i štetnosti na poslu. Izvori stresa u medicinskih sestara najviše su izraženi u
kategoriji javnih kritika i sudske tužbe, smjenskoga rada te organizacije i financija, a najmanji su uzrok stresa u kategoriji
sukoba i komunikacije.
ZAKLJUČAK: Izvori stresa u medicinskih sestara/primalja najizraženiji su u slučaju javnih kritika i sudske tužbe, smjenskoga
rada, organizacije i financija. Profesionalni i intelektualni zahtjevi nose najveću povezanost s ukupnim doživljajem
stresa. Najveća povezanost stresa je između profesionalnih i intelektualnih zahtjeva i opasnosti i štetnosti na poslu.