TJELOVJEŽBA TIJEKOM I POSLIJE TRUDNOĆE
Ključne riječi:
tjelovježba, trudnoća,, zdravljeSažetak
Brojni su dokazi da adekvatna tjelovježba pomaže u očuvanju dobrog zdravlja, a često ima pozitivan učinak u sprečavanju
brojnih bolesti. Trudnoća koja je poznata u narodu kao “drugo stanje” spada u razdoblje života koje obiluje fiziološkim,
anatomskim, tjelesnim i psihičkim promjenama koje se ne mogu svrstati u bolest. Žena se tijekom trudnoće mijenja duhovno
i emotivno, alii u fizičkom smislu, kako estetski tako i funkcionalno. Trudnoća je posebno doba za svaku buduću
majku, doba u kojemu se događaju velike fiziološke promjene u gotovo svim tjelesnim sustavima.
Istraživanja pokazuju da zdrave trudnice mogu nastaviti sudjelovati u fizičkoj aktivnosti ili s njome započeti. Mnoge svjetske
strukovne asocijacije daju preporuke tjelovježbi u trudnoći namijenjene trudnicama nerizičnih trudnoća. Dopuštenje
liječnika preduvjet je treninga u trudnoći. Tijekom trudnoće dopušteni su lagani kardiovaskularni programi te programi
koji doprinose razvoju mišićne snage i izdržljivosti uz korištenje umjerenih otpora. Preporuča se hodanje, plivanje, vožnja
stacionarnog bicikla, specifični kineziterapijski programi pilatesa i joge za trudnice. Glavne odrednice svih programa
tjelovježbe su umjerenost, modificiranost sukladno hormonalnim i fizičkim promjenama trudnice te kontroliranost ispravnog
izvođenja tjelovježbe. Tjelovježba u trudnoći je u osnovi bezopasna i može uveliko koristiti budućoj majci, ali i
djetetu. Ukoliko je trudnica dobrog zdravlja i ako vježba umjereno, vježbanje će olakšati tegobe u trudnoći te ojačati mišiće
koji su potrebni tijekom porođaja i učiniti je psihički stabilnijom.Vježbati treba kroz cijelu trudnoću ali i nakon poroda.
U trudnoći se ne preporučuje eksperimentiranje s vježbama koje nisu rađene i prije trudnoće. Treba izbjegavati iznimno
naporne treninge, sportove koji imaju visok rizik od pada, kontaktne sportove i bilo koje sportove prilikom kojih može
doći do udarca u trbuh.
