SOCIODEMOGRAFSKE I KLINIČKE ZNAČAJKE BOLESNIKA SA ŠUMOM U UHU

Sažetak

UVOD: Tinitus je slušni fenomen predstavljen nevoljnim doživljajem zvuka ili buke u glavi uz odsutnost vanjske zvučne
stimulacije. Postoji tinitus podrijetlom iz paraauditornih struktura i tinitus stvoren u senzorineuralnom slušnom sustavu.
Osobe s tinitusom trpe neugodu i značajno češće pate od poremećaja spavanja, anksioznosti, depresije, iritabilnosti i otežane
koncentracije. Kvaliteta života može značajno biti pogoršana zbog psiholoških učinaka tinitusa izravno na bolesnika
i neizravno na njegovu obitelj.
CILJ: Opisati populaciju odraslih bolesnika s tinitusom i utvrditi značajke njihova tinitusa.
ISPITANICI I METODE: Ispitani su bolesnici koji su primarno zbog šuma u ušima upućeni u Kliniku za otorinolaringologiju
Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru u razdoblju od veljače 2015. do kraja studenoga 2016. godine. Bolesnici su ispunili
opći upitnik o tinitusu. Prikupljeni su sociodemografski podatci o ispitanicima i podatci o kliničkim značajkama tinitusa.
REZULTATI: Najčešći bolesnici bili su muškarci sa srednjom školom u šestome desetljeću života. Tinitus je većinom bio lijevostran
ili obostran, stalan i najčešće opisan kao zujanje koje se javlja uveče. Prosječno trajanje titnitusa bilo je 16 godina
(raspon od dva mjeseca do 42 godine). Najznačajniji čimbenici/aktivnosti koje pogoršavaju ili ublažuju šum bili su redom
spavanje noću ili čaj/kava. Subjektivnu procjenu da imaju slabiji sluh ili depresiju dalo je redom 68 % i 40 % ispitanika.
Većina bolesnika (43 %) smatrala je da im titnitus predstavlja umjereno tešku smetnju u životu.
ZAKLJUČAK: Naši rezultati sukladni su rezultatima drugih radova i potrđuju raznolikost unutar skupine odraslih bolesnika
sa šumom i značajnu raznolikost u pojavnosti tinitusa i njemu pridruženim smetnjama.