SOCIODEMOGRAFSKE I KLINIČKE ZNAČAJKE BOLESNIKA SA ŠUMOM U UHU

Authors

  • Mia Čule Department of Urology, University Clinical Hospital Mostar,
  • Anela Pajić Department of Otorhinolaryngology andMaxillofacial Surgery,University Clinical Hospital Mostar,
  • Belma Ćatović Department of Otorhinolaryngology andMaxillofacial Surgery,University Clinical Hospital Mostar
  • Boris Jelavić Faculty of Health Studies, University of Mostar, Bosnia and Herzegovina & Faculty of Medicine, University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
  • Zdenka Zovko Faculty of Medicine, University of Mostar

Keywords:

tinitus, šum u uhu,, sociodemografski podatci,, simptomi

Abstract

UVOD: Tinitus je slušni fenomen predstavljen nevoljnim doživljajem zvuka ili buke u glavi uz odsutnost vanjske zvučne
stimulacije. Postoji tinitus podrijetlom iz paraauditornih struktura i tinitus stvoren u senzorineuralnom slušnom sustavu.
Osobe s tinitusom trpe neugodu i značajno češće pate od poremećaja spavanja, anksioznosti, depresije, iritabilnosti i otežane
koncentracije. Kvaliteta života može značajno biti pogoršana zbog psiholoških učinaka tinitusa izravno na bolesnika
i neizravno na njegovu obitelj.
CILJ: Opisati populaciju odraslih bolesnika s tinitusom i utvrditi značajke njihova tinitusa.
ISPITANICI I METODE: Ispitani su bolesnici koji su primarno zbog šuma u ušima upućeni u Kliniku za otorinolaringologiju
Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru u razdoblju od veljače 2015. do kraja studenoga 2016. godine. Bolesnici su ispunili
opći upitnik o tinitusu. Prikupljeni su sociodemografski podatci o ispitanicima i podatci o kliničkim značajkama tinitusa.
REZULTATI: Najčešći bolesnici bili su muškarci sa srednjom školom u šestome desetljeću života. Tinitus je većinom bio lijevostran
ili obostran, stalan i najčešće opisan kao zujanje koje se javlja uveče. Prosječno trajanje titnitusa bilo je 16 godina
(raspon od dva mjeseca do 42 godine). Najznačajniji čimbenici/aktivnosti koje pogoršavaju ili ublažuju šum bili su redom
spavanje noću ili čaj/kava. Subjektivnu procjenu da imaju slabiji sluh ili depresiju dalo je redom 68 % i 40 % ispitanika.
Većina bolesnika (43 %) smatrala je da im titnitus predstavlja umjereno tešku smetnju u životu.
ZAKLJUČAK: Naši rezultati sukladni su rezultatima drugih radova i potrđuju raznolikost unutar skupine odraslih bolesnika
sa šumom i značajnu raznolikost u pojavnosti tinitusa i njemu pridruženim smetnjama.

Published

2024-02-15

How to Cite

Čule, M., Pajić, A., Ćatović, B., Jelavić, B., & Zovko, Z. (2024). SOCIODEMOGRAFSKE I KLINIČKE ZNAČAJKE BOLESNIKA SA ŠUMOM U UHU. Zdravstveni Glasnik, 3(2), 28–35. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/29765

Issue

Section

Original Scientific Article