INCIDENCIJA PLUĆNE TROMBOEMBOLIJE U BOLESNIKA PODVRGNUTIH KOMPJUTORIZIRANOJ TOMOGRAFIJI PULMONALNOJ ANGIOGRAFIJI U SVEUČILIŠNOJ KLINIČKOJ BOLNICI MOSTAR
Ključne riječi:
: Plućna tromboembolija, incidencija, kompjutorizirana tomografija, pulmonalna angiografija, klinička dijagnostikaSažetak
Uvod: Plućna embolija predstavlja ozbiljan medicinski problem s visokom smrtnošću ako se ne prepozna pravodobno. CT pulmonalna angiografija ključna je metoda za dijagnostiku plućne embolije kod pacijenata s nespecifičnim simptomima poput zaduhe, bolova u prsima i povišenih vrijednosti D dimera.
Cilj: Utvrditi incidenciju plućne embolije kod pacijenata podvrgnutih CT pulmonalnoj angiografiji u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.
Ispitanici i metode: Retrospektivno istraživanje obuhvatilo je 300 pacijenata sa sumnjom na plućnu emboliju koji su podvrgnuti CT pulmonalnoj angiografiji. Tehnički parametri snimanja uključivali su niskodozni protokol s intravenskim jodnim kontrastom. Rezultati su analizirani deskriptivnom statistikom, uz procjenu učestalosti plućne embolije, lokalizacije tromba i incidentalnih nalaza.
Rezultati: Plućna embolija je dijagnosticirana kod 27% pacijenata, s najčešćim zahvaćanjem lobarnih arterija (43%). Masivne embolije zabilježene su u 33% slučajeva. Prosječna dob ispitanika bila je 64 godine, s gotovo jednakom spolnom raspodjelom. Povišeni D dimeri nisu bili dostatni za potvrdu dijagnoze u većine pacijenata. Incidentalni nalazi uključivali su pleuralne izljeve, upale pluća i tumore.
Zaključak: CT pulmonalna angiografija neophodna je za preciznu dijagnostiku plućne embolije, posebno kod pacijenata s nespecifičnim simptomima. Rezultati naglašavaju potrebu za kombiniranjem kliničkih i slikovnih metoda, kao i prilagodbom dijagnostičkih protokola kako bi se smanjila izloženost zračenju i optimizirali ishodi liječenja. U lokalnom kontekstu, ove smjernice mogu unaprijediti dijagnostiku i liječenje.
