PSIHIČKI SIMPTOMI I KVALITETA ŽIVOTA STUDENATA IZ OBITELJI S ISKUSTVOM RATA
Keywords:
psihički simptomi, kvaliteta života, studenti, ratAbstract
UVOD: Dosadašnja istraživanja konzistentno pokazuju povezanost ratnog PTSP-a veterana i psihopatoloških simptoma u
članova njihovih obitelji. Negativni utjecaj psihološke traume na osobe bliske pojedincu oboljelom od PTSP-a konceptualiziran
je pojmom sekundarne traumatizacije. Cilj ovog rada je ispitati psihičke simptome i kvalitetu života studenata iz
obitelji s iskustvom rata.
ISPITANICI I METODE: U istraživanju su sudjelovali studenti sa Sveučilišta u Mostaru od prve od pete godine (n=160).
Istraživanje je provedeno primjenom presječne studije, slučajnim odabirom među studentskom populacijom oba spola. Za
istraživanje su korišteni Sociodemografski upitnik, Upitnik kvalitete života Svjetske zdravstvene organizacije WHOQOLBREF
i Upitnik za samoprocjenu SCL- 90.
REZULTATI: Svi psihički simptomi statistički su značajnije izraženi kod studenata iz obitelji s iskustvom rata u odnosu na
studente koji nisu član obitelji s iskustvom rata, osim opsesivno kompulzivnih simptoma. Psihotična obilježja statistički
značajnije su izražena kod studenata iz obitelji s iskustvom rata u odnosu na studente koji nisu članovi obitelji s iskustvom
rata kao i nespecifični simptomi. Simptomi somatizacije, anksioznosti te paranoje su statistički značajno izraženiji kod studenata
čija je majka bila sudionik rata u odnosu na studente iz obitelji gdje su oba roditelja bili sudionici rata. Simptomi paranoje
i nespecifični simptomi statistički značajno su izraženiji kod studenata čiji je član obitelji nastradao za vrijeme rata
u odnosu na studente čiji član obitelji nije nastradao za vrijeme rata. Ne postoji statistički značajnija razlika niti u jednom
području kvalitete života između studenata iz obitelji s iskustvom rata i studenta koji nisu član obitelji s iskustvom rata
ZAKLJUČAK: Studenti iz obitelji s iskustvom rata imaju statistički značajno veću pojavnost psihičkih simptoma. Među
ispitivanim skupinama ne postoji statistički značajna razlika u odnosu na kvalitetu života.
