Središnje modernističko pitanje

Programatski ciljevi i širi intelektualni kontekst časopisa Život

Sažetak

Ovaj rad donosi uvid u programatske ciljeve i širi intelektualni kontekst časopisa Život koji je izlazio kroz četvrt stoljeća sve do konca Drugoga svjetskog rata (1919.–1944.) i koji će nakon dvadesetšest godina 1971. godine biti ponovno pokrenut pod novim imenom Obnovljeni Život. U njemu se najprije sažeto predstavljaju ciljevi časopisa na temelju kratkog programatskog teksta »Što hoćemo.« koji se nalazi pri samom kraju prvog sveščića časopisa. Zatim se daje uvid u ostvarivanje istih ciljeva na temelju izabranih dvovrsnih radova iz prvog godišta časopisa s njegovih 10 sveščića. I konačno, u središnjim i najvažnijim dijelovima rada daje se uvid u šira misaona kretanja ljudskog duha kao što su nominalizam, empirijske znanosti, neoskolastika, tomizam i modernizam, unutar kojih se pojavljuje i djeluje časopis Život kao kreativni izraz vjerničke inteligencije i kao raspoznatljivi znak svog vremena, u kojem se živjelo u svjetlu i sjeni središnjeg modernističkog pitanja. Ono što se u tom razdoblju događalo na razini misaonih kretanja katoličke filozofije i teologije unutar univerzalne Katoličke crkve osobito u zemljama Zapadne Europe kao što su Francuska, Belgija, Njemačka i Italija, to isto se zbivalo na području malene partikularne Crkve u Hrvata u skladu s njenim povijesnim prilikama i mogućnostima. Ovu tvrdnju sasvim jasno potkrepljuje i vrlo zanimljiva paralela koja postoji između programatskih ciljeva časopisa Život iz 1919. godine s jedne strane, i s druge strane programatskih ciljeva koji se daju razaznati u enciklici Pascendi Dominici gregis koju je napisao papa Pio X. dvanaest godina ranije (1907.).