Podrijetlo i kultura moliških Hrvata u kontinuitetu kršćanske tradicije
Ključne riječi:
moliški Hrvati, identitet, vjerski običaji, tradicijska kultura, SlaviSažetak
Moliški Hrvati na jugu Italije prisutni su više od pet stoljeća. Prošli su dug povijesni put od potpune anonimnosti i izoliranosti do otkrivanja u površnom i pogrešnom imenu Slavi, kojim su ih kroz povijest nazivali Talijani. Upravo zbog toga, mnogi putopisci i znanstvenici s početka 20. stoljeća pogrešno su ih definirali kao Bugare, Srbe ili Crnogorce. Sredinom 20. stoljeća vraćeni su nazivom tamo kamo po svojem podrijetlu i pripadaju, da su Hrvati, katolici, iseljeni uslijed ekspanzije Turaka u 15. i 16. stoljeću iz podbiokovlja i makarskoga primorja između rijeka Cetine i Neretve. Do danas su sačuvali svoj govor, štokavsku ikavicu s elementima čakavštine. Cilj je ovoga rada predstaviti jezik i kulturu moliškohrvatske zajednice u kontinuitetu kršćanske tradicije koju oni žive kroz svoje vjerske običaje. Kršćanska tradicija dio je njihove vjerničke svijesti i bitno je utjecala na oblikovanje kulture po kojoj su i danas prepoznatljivi u lokalnom, ali i širem europskom okruženju.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Jednom prihvaćeni članak obvezuje autora da ga ne smije objaviti drugdje bez dozvole uredništva, a i tada samo uz bilješku da je objavljen prvi put u Obnovljenom životu. Uredništvo će obavijestiti autora o prihvaćanju ili neprihvaćanju članka za objavljivanje.
Članci objavljeni u časopisu se, uz prikladno navođenje izvora, smiju besplatno koristiti u obrazovne i druge nekomercijalne svrhe.