Motivacija glasača — moralno utemeljenje odluke i odgovornosti za njezine poljedice

Sažetak

U radu autori, potaknuti nedavno održanim izborima za predsjednika Republike Hrvatske iznose postavke kontekstualno povezane s područjem ponašanja potrošača promatranih ovom prilikom iz perspektive glasača. Budući da je svakog korisnika usluge ujedno moguće terminološki odrediti i kao potrošača, tako je, analogno iznesenoj tvrdnji, a u okviru područja političkog marketinga, moguće svakog dionika demokratskog procesa glasovanja, odnosno glasača, definirati kao potrošača te u konačnici donositelja krajnje odluke — izići na biralište ili ne izići, glasovati za ili pak glasovati protiv. Pitanje koje se temeljem iznesenog u tom konkretnom slučaju nameće je priroda same motivacije glasača. Je li tu riječ o pozitivnoj ili negativnoj motivaciji glasača, o pozitivnoj ili negativnoj pokretačkoj sili? Jesu li glasači glasovali za ili su pak glasovali protiv? Ta je dilema, između ostalog, ujedno i posljedica mnogobrojnih tvrdnji koje je bilo moguće iščitati iz hrvatskih medija, a koje bi se mogle sažeti u zaključak da su glasači zapravo glasovali protiv, odnosno da su bili negativno motivirani te time izrazili svoje nezadovoljstvo postojećim socijalnim i ekonomskim stanjem u Republici Hrvatskoj te da nisu uzimali u obzir ponuđeni program kandidata. U radu se detaljnije opisuje kontekst motivacije kao pokretačke sile potrošača, odnosno glasača — tom prilikom u kontekstu političkog marketinga, te se navode i uspoređuju tri najpoznatije teorije potrošačke motivacije. Analizom postojećeg stanja i metodom komparacije navedenih teorija autori dolaze do zaključka o snažnijem utjecaju pozitivne motivacije na donošenje odluka glasača.