Samostani klarisa u hrvatskome srednjovjekovlju

Autor(i)

  • Željko Tolić Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Ključne riječi:

sv. Klara, Pravilo, samostan, klarise, Manja braća

Sažetak

U Godini posvećenoga života (30. 11. 2014. — 2. 2. 2016.), ovaj rad obrađuje duhovno–povijesnu karizmu koja se nije zaustavila na svome izvoru, nego se prelila daleko preko granica svoga nastanka. Riječ je o karizmi sv. Klare Asiške, »duhovne plemkinje«, čija je pojava i svetost života nadahnjivala i danas nadahnjuje brojne sljedbenice i štovatelje diljem svijeta, jednako kao i u našim krajevima. Upravo iz tih razloga napisan je i ovaj članak, podijeljen u dva glavna dijela s odnosnim podnaslovima. U prvome dijelu, kao uvod u glavni dio rada, autor iznosi kratki životopis sv. Klare Asiške i duhovno–zakonodavni hod Reda »siromašnih gospođa« do konačnoga odobrenja Klarina Pravila. Nakon toga prelazi na drugi naslov, u kojem obrađuje samostane klarisa u našim krajevima tijekom srednjega vijeka, gdje se u podnaslovima govori o deset srednjovjekovnih samostana klarisa preko kojih se Klarina karizma prelila i na naše prostore: samostan sv. Nikole u Zadru, sv. Marcele u Ninu, sv. Elizabete u Skradinu, sv. Klare i sv. Petra u Dubrovniku, sv. Klare u Splitu; tri samostana u Kotoru: sv. Križa, sv. Klare i sv. Marije od Anđela i, na kraju, samostan sv. Spasa u Šibeniku.

##submission.downloads##

Objavljeno

2021-01-27