Inteligentni dizajn, zaključivanje na dizajn i demarkacijska kontroverza

Je li »zaključivanje na dizajn« znanstveno prihvatljiv oblik zaključivanja?

Sažetak

Posljednjih godina u znanstvenim krugovima SAD–a vodila se žustra rasprava o problemu inteligentnoga dizajna (intelligent design–ID). Pitanje prijepora glasi: je li ovdje riječ o znanosti ili ID spada u sferu pseudoznanosti (kao neka forma kreacionizma)? Držeći da je pitanje ID–a vrijedno znanstvene pozornosti, ovim se radom kane istražiti njegove osnovne postavke, kao i prijepori koji ga prate. Krećemo s objašnjenjem ključnih pojmova; »zaključivanja na dizajn« i »teorije inteligentnoga dizajna«, što će biti dobar uvod u drugi dio gdje će se najprije, oslanjajući se na rad matematičara i filozofa W. A. Dembskog, ispitati logički procesi zaključivanja na dizajn. Budući da on utemeljuje i formalizira takvu vrstu zaključaka, a time daje logički i epistemički okvir teorije ID–a, to će nam u nastavku omogućiti prijelaz na razmatranje temeljnih postavki teorije ID–a, koja će se promatrati iz vizure jednoga od začetnika te teorije, biologa M. J. Behea. Behe, kao i ID teorija općenito, susreću se s brojnim kritikama. Jedan je od najžešćih kritičara Beheovih postavki biolog K. Miller, čijim ćemo se argumentima posvetiti na početku trećega dijela. No glavna pozornost u ovoj fazi rada bit će usmjerena na najvažniji prigovor, onaj o neznanstvenosti (demarkacijska kontroverza). Taj će se prigovor u nastavku razmotriti s obiju strana rasprave te iznijeti vlastiti sud o problemu.