Bioetička i ideološka pozadina »rodne teorije«

Sažetak

U drugoj polovici prošloga (20.) stoljeća u etičkim i bioetičkim raspravama pojavila se tzv. »rodna teorija«. Uveden je pojam rod (gender) koji se razlikuje od pojma spol (sex). Plod je to feminističkih i LGBT istraživanja, koje je započeo John Money, a koji su se dalje razvijali preko feministkinja Simone de Beauvoir, Judith Butler, odnosno filozofa Michaela Foucaulta i drugih postmodernističkih filozofskih struja. Rod se definira kao društvena konstrukcija koja je neovisna o spolu koji je biološka odrednica te je kao takav fluidan, promjenjiv i slobodan. Ta teorija ima za cilj stvoriti novu društvenu jednakost nadilazeći »diktaturu prirode« i uklanjajući klasne razlike između muškaraca i žena koji su plod patrijarhalno uređenog društva. U tom smislu »rodna teorija « može biti shvaćena i kao kulturni marksizam. Valja imati na umu da je sadržaj »rodne teorije« temeljen isključivo na umskim teoremima koji ne pronalaze svoje opravdanje u empirijskim znanostima. Stoga bi bilo pogrešno datost i promatrajući ga kao isključivo društvenu konstrukciju, rodni teoretičari previđaju narav čovjeka koja je šira od pukog strukturalizma. U ovom članku prikazat će se antropološki i logički nedostatci kao i ostale teškoće prisutne u toj teoriji.