Negativna izborna kampanja — uzroci, posljedice i etička dimenzija

Primjer izbora za tijela lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj 2013.

Sažetak

U radu se istražuju uzroci i posljedice te prosuđuje etička dimenzija negativne izborne kampanje. Nakon prikaza dosadašnjih istraživanja glede tehnika, učestalosti, uzroka i posljedica negativne kampanje, autori prosuđuju stajališta glede etičke (ne)opravdanosti takve kampanje. Zaključci se donose na temelju usporedbe dosadašnjih istraživanja u svijetu i u Republici Hrvatskoj te vlastitoga istraživanja uzroka i posljedica negativne kampanje na lokalnim izborima 2013. godine. Strah od snage konkurencije (i slabost vlastitih kandidata) te žestina političkoga sukoba glavni su uzroci negativne kampanje. Takva kampanja ne povećava odaziv na izbore, štoviše često smanjuje u sredinama gdje se najintenzivnije vodi. Za razliku od nekih drugih zemalja, u Hrvatskoj negativna kampanja ne pomaže pobjedi na izborima — kandidati i stranke koji su se služili metodama negativne kampanje u devet od deset slučajeva izgubili su izbore. Negativna izborna kampanja, temeljena na klevetama i lažima, nije korisna ni za stranke ni kandidate ni za društvo u cjelini. Tada se sa stajališta utilitarističke etike posljedica ne može opravdati, posljedice su loše po najveći broj ljudi. Također, sa stajališta etike dužnosti (govoriti istinu) ona je nedvojbeno neetička ako se služi lažima ili podmetanjima. Ipak, može ju se moralno opravdati ako se (s ciljem općega dobra) služi istinom. Ako se čovjek vodi zlatnim pravilom »ne čini drugomu što ne želiš da se tebi čini«, malo je vjerojatno da bi se okrenuli k njoj.