Dušni dan u hrvatskoj katoličkoj baštini

Autor(i)

  • Marko Dragić Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Ključne riječi:

molitva, obilazak groblja, cvijeće, svijeće, crkvena zvona, pomaganje sirotinji

Sažetak

Tradicija spomena na pokojne seže u 7. stoljeće. Dušni dan uveo je 998. godine benediktinski opat iz Clunyja, sveti Odilo. Papa Klement V. službeno je taj blagdan potvrdio 1311. godine. Dušni dan (Spomen svih vjernih mrtvih) spomen je kada se Crkva sjeća svih vjernih mrtvih. Slavi se 2. studenoga, a ako je taj dan bio nedjelja, prije liturgijske reforme slavio se 3. studenoga. Taj blagdan u hrvatskoj znanstvenoj literaturi gotovo uopće nije istražen. Stoga se u radu koriste suvremeni terenski zapisi nastajali od 2007. do 2012. godine u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Takvih je u radu preko trideset zapisa iz tridesetak mjesta. Dušni dan karakteriziraju obilasci groblja, molitve, plaćanje misa za pokojnike, obred oprosta, pomaganje sirotinji i zvonjava crkvenih zvona. Ti se običaji i obredi u radu multidisciplinarno interpretiraju.

##submission.downloads##

Objavljeno

2021-02-03

Broj časopisa

Svezak 68 Br. 3 (2013): Obnovljeni Život, 2013, 68 (3), 289-433

Rubrika

Stručni rad

Autorska prava

Jednom prihvaćeni članak obvezuje autora da ga ne smije objaviti drugdje bez dozvole uredništva, a i tada samo uz bilješku da je objavljen prvi put u Obnovljenom životu. Uredništvo će obavijestiti autora o prihvaćanju ili neprihvaćanju članka za objavljivanje.

Članci objavljeni u časopisu se, uz prikladno navođenje izvora, smiju besplatno koristiti u obrazovne i druge nekomercijalne svrhe.