Argument plana - antropijski princip

Sažetak

Argumenti plana nastoje prepoznati različita empirijska svojstva svijeta kao evidenciju inteligentnog nacrta te zaključuju kako je Božja opstojnost najbolje objašnjenje tih svojstava. Svijet pokazuje visoki stupanj reda i koherencije, što vodi do zaključka kako je svemir napravljen po nekom planu, nacrtu. Nacrta nema bez crtača, dizajna bez dizajnera. Dizajner svijeta je Bog. Dvojbeni pristup Humea i Kanta argumentu plana imao je i svoj odjek u tom vremenu. Darwin (19. st.) razvija teoriju evolucije o razvoju vrsta i prirodnoj selekciji živih organizama. Mnogi misle kako je poznati Paleyev oblik argumenta plana (ako bismo u šetnji na nekoj livadi našli sat, razumno bi bilo zaključiti da je morao imati izumitelja, konstruktora) ozbiljno oslabio vjerojatnost ispravnosti teorije evolucije o prirodnoj selekciji. Antropijski princip ili argument »finog ugađanja« u svemiru može se također prikazati kao argument plana: ako bi se svemir i sasvim malo razlikovao od sadašnjeg, nas ne bi bilo ovdje. Drži se da je svemir uređen na temelju nekoliko prirodnih zakona te da je u prirodi dostignuta izvanredna ravnoteža. Svemir ima upravo takve vrijednosti univerzalnih konstanti da bi se čovjek mogao razviti i biti svjedokom svoje pripadnosti svemiru. Čini se da je uređen (ugođen) isključivo tako da nama bude ugodan. Ova misao o svrhovitosti podrazumijeva postojanje Stvoritelja svemira.