Antropološko–folkloristički i vjerski aspekti usmenoknjiževnih zapisa Marice Križe

Autor(i)

  • Tanja Baran Hrvatska radiotelevizija, Zagreb, Hrvatska

Ključne riječi:

Marica Križe, Antun Radić, usmena književnost, žanrovi, antropološki i vjerski sadržaji, folklorističko gradivo, žena zapisivačica, Odsjek za etnologiju HAZU

Sažetak

Kontekstualizacijom i analizom usmenoknjiževnih zapisa Marice Križe u križevačkom selu Dubovcu dobiva se uvid u obilje antropološko–folklorističkih i vjerskih sadržaja koji su u 19. stoljeću bili izuzetno bogati i snažni u identitetu hrvatskoga čovjeka. Ovim se radom želi istražiti žanrovski raznolik sadržaj dvaju rukopisa Marice Križe s kraja 19. i početka 20. stoljeća, kako bi se prikazala praktična, življena vjera, i u običajima i u sakramentalnom životu seljaka u potkalničkom Prigorju. Marica Križe jedina je zapisivačica usmene književnosti u križevačkom kraju i jedna od desetak žena u Hrvatskoj koje su bilježile narodni život i običaje prema knjizi Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu Antuna Radića pri Akademijinu Odboru na narodni život i običaje. Iako ona Radićeve naputke o zapisivanju gradiva nije usvojila cjelovito kao normu, nego više kao predložak, prema njima je zapisala tradicijske i usmenoknjiževne stvarnosti te time zabilježila življenu kulturu i vjerske sadržaje na jednom lokalitetu.

##submission.downloads##

Objavljeno

2021-05-04

Broj časopisa

Svezak 76 Br. 2 (2021): Obnovljeni Život, 2021, 76(2), 145-288

Rubrika

Pregledni rad

Autorska prava

Jednom prihvaćeni članak obvezuje autora da ga ne smije objaviti drugdje bez dozvole uredništva, a i tada samo uz bilješku da je objavljen prvi put u Obnovljenom životu. Uredništvo će obavijestiti autora o prihvaćanju ili neprihvaćanju članka za objavljivanje.

Članci objavljeni u časopisu se, uz prikladno navođenje izvora, smiju besplatno koristiti u obrazovne i druge nekomercijalne svrhe.