Masovni mediji kao subjekti manipulacije

Etičke vrijednosti nasuprot «trendovskoj tržišnoj kulturi» manipuliranja nasiljem, nesrećama i zločinima

Sažetak

Autorica razmatra ulogu masovnih medija u modernome društvu, osobito u svjetlu očitog trenda uredničkog uvrštavanja negativnih, loših događaja u sam vrh novinarskih vijesti. Je li neodgovorno novinarstvo, koje u središtu svoje ideje ima dobru zaradu od prodaje postignute senzacionalističkim, nerijetko brutalnim odnosom spram privatnosti, značajka medija 21. stoljeća? Može li se u kaotičnome, neuređenome prostoru bez ozbiljnih obveza i sankcija govoriti o demokratskim medijima koji poštuju/uvažavaju prava najslabijih? «Top-udarne vijesti dana» mogu postati anonimni, nepoznati ljudi, pod uvjetom da su učinili nešto izrazito loše, negativno za sebe ili za druge. Trendovi koji se mogu uočiti pokazuju svojevrsnu krizu identiteta hrvatskoga novinarstva: svi mediji počinju nalikovati jedan drugome, a uređivačka koncepcija koja potiče negativne vijesti postaje dominantnom koncepcijom. Praksa potvrđuje tezu da novinar nema mjesto subjekta koji donosi vijest, već postaje vojnik profita medijskih vlasničkih struktura. Ako nema subjekta, nema ni odgovornosti ni sankcija, pa tada ni etičnog novinarstva. Analitičkim diskursom autorica podsjeća na važnu zadaću etike u postmodernome društvu na pozadini žutih trendova novinarstva ovog stoljeća te upućuje na mogućnost drukčijeg djelovanja medija: onog koje uključuje etička načela i principe od opće dobrobiti za sve ljude.