Govor o Bogu i druge vjerske teme u djelima Ivana Softe

Sažetak

Književna djela Ivana Softe nastaju u svijetu pobrkanih vrjednota, bezvlađa i meteža. U njima je oslikan život siromašnih nadničara, lutalica i seljaka u tijeku i nakon Prvoga svjetskog rata, s posebnim naglaskom na hercegovačko selo. Zamjetan i provokativan govor o Bogu i drugim vjerskim temama i običajima najčešće je uklopljen u kontekst razmišljanja o smislu života, spora s tradicionalnim nazorima na svijet ili u psovci. U ovom članku smo nabrojali i analizirali ta mjesta, uvijek imajući na umu da Softa nije obrazovani teolog ni filozof, nego seljak koji je u životu mnogo patio.
Ipak, nismo mogli previdjeti da Softin prikaz govora o Bogu veoma odskače od stvarnoga stanja u hercegovačkom selu (osim možda onoga koji govori o psovci), i da ključni odlomci s tom tematikom, očito odnekud posuđeni, vrlo neprirodno strše na tvrdom hercegovačkom kamenu. Uputili smo i ozbiljnu zamjerku: Softa je ispustio iz vida kolektivnu vjeru i zajednički sustav vrjednota kao bitnu sastavnicu života na selu, te smo izrazili žaljenje što nije naišao na nekoga tko bi mu otvorio mogućnosti filozofskog govora o Bogu i problema zla u svijetu.