Izvorni znanstveni članak
Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskom narodu
Milana Černelić
; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
Osnovnim podacima o povijesti Vojvodine, doseljavanju hrvatskih skupina u Bačku, te etničkim promjenama tijekom 20. stoljeća, autorica nas uvodi u temu i upoznaje s prilikama u kojima se nakon osnivanja Kraljevine SHS nastojala osporiti hrvatska nacionalna pripadnost Bunjevaca. Mogu se izdvojiti tri osnovna oblika manipuliranja s etničkim imenom Bunjevac: neutraliziranje Bunjevaca isticanjem njihove posebnosti (nisu ni Srbi ni Hrvati, već četvrto pleme jugoslavenskoga naroda odnosno četvrti narod Kraljevine SHS); Bunjevci mogu biti i Srbi Hrvati - bitno je da su oni dio jedinstvenoga jugoslavenskog naroda; Bunjevci nisu Hrvati, već Srbi katoličke vjere. Ta su nastojanja bila osobito izražena u razdoblju između dvadesete i ranih tridesetih godina te ponovno 1939. i 1940. Autorica dokumentira različite pristupe pitanju bunjevačkog etniciteta nizom primjera iz napisa u lokalnim novinama te konstatira da su oni odraz nastojanja potaknutih u određenim srpskim znanstvenim krugovima da se dokaže kako su Bunjevci zapravo pokatoličeni Srbi. Ta zapažanja dokumentirana su ulomcima iz takvih "znanstvenih" rasprava. Autorica se također osvrće na reakcije u lokalnim novinama na te pokušaje i navodi primjere napisa koji im se suprotstavljaju i brane hrvatstvo Bunjevaca, te u završnom poglavlju ukazuje na najnovije pomutnje oko etničkih imena Bunjevac i Šokac.
Ključne riječi
bački Bunjevci; Vojvodina; etnicitet; etničko ime; Bunjevac; Šokac
Hrčak ID:
68238
URI
Datum izdavanja:
7.12.1995.
Posjeta: 4.347 *