Preliminary communication

Cenzura kao tipografska himera. John Milton i John Locke o gestama

Béla Mester ; Hungarian Academy of Sciences, Institute for Philosophical Research, Budapest, Hungary

Abstract

Namjera je ovog rada pokazati neke elemente Miltonovih i Lockeovih političkih spisa, ovisno o njihovim odnosima prema različitim medijima. Milton u svojoj argumentaciji protiv cenzure mora pokazati da se sve drevne instance za cenzuru, često citirane u njegovom stoljeću, mogu interpretirati kao primjeri drugog fenomena. Međutim, Milton prepoznaje, analizirajući mjesta u Platonovoj Državi i nekim biblijskim temama, doseg i značaj nepojmovnih, netiskanih, neverbalnih oblika komunikacije; on ih opisuje kao znakove djetinjastog, ženskog ili neobrazovanog ponašanja, kao beznačajne fenomene iz perspektive političke slobodne utjelovljene u slobodi tiska. Stav Johna Lockea je isti. Pokazat ću lanac ideja, sličan Miltonovom, u njegovim djelima Dvije rasprave o vladi i Pismo o toleranciji, fokusirajući analizu na pojam adijafore (indiferentnih stvari).

Keywords

cenzura; usmenost; tipografsko doba; Platon o cenzuri; adijafora; John Miltonova Areopagitika; John Lockeovo Pismo o toleranciji

Hrčak ID:

68510

URI

https://hrcak.srce.hr/68510

Publication date:

19.5.2011.

Article data in other languages: english french german

Visits: 3.420 *