Izvorni znanstveni članak

INDIJSKA KONOPLJA (CANNABIS SATIVA) I MOGUĆNOST NJEZINE PRIMJENE U HRANIDBI ŽIVOTINJA

Pavel Suchy ; Veterinarski i farmaceutski univerzitet Brno, Republika Češka
Eva Strakova ; Veterinarski i farmaceutski univerzitet Brno, Republika Češka
Vladimir Večerek ; Veterinarski i farmaceutski univerzitet Brno, Republika Češka
Nora Mas ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vlasta Šerman ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivan Herzig ; Veterinarski i farmaceutski univerzitet Brno, Republika Češka

Sažetak

U razdoblju od svibnja do srpnja u tjednim su se intervalima uzimali uzorci indijske konoplje (Cannabis sativa) i utvrđivala se masa biljaka iz 1 m2 (g), visina biljke (cm), suha tvar (%), promjer stabljike (mm), prinos t/ha i prinos t/ha u suhoj tvari. U razdoblju od 45 dana masa se povećala za 3955 g/m2, visina biljke od 55 do 175
cm, suha tvar za 6,64 %, promjer stabljike od 1 do 7 mm, prinos za 39,55 t/ha i prinos u suhoj tvari za 8,75 t/ha. U istim su razdobljima u uzetim prosječnim uzorcima utvrđivani: suha tvar, dušične tvari, mast, pepeo i u pepelu kalcij, fosfor i magnezij u apsolutnoj suhoj tvari te aminokiselinski spektar. Suha tvar se kretala u rasponu od
909,4 do 915,8 g/kg. N-tvari su u prvoj polovini praćenog razdoblja rasle, u drugoj značajno padale. Razina masti se tijekom praćenog razdoblja povećala od 42,3 na 51,0 g/kg. Vlaknina se kretala između 92,5 i 130,1 g/kg, pepeo između 140,4 i 211,1 g/kg. Prosječna vrijednost Ca iznosila je 36,04 g/kg, P 3,53 g/kg a Mg 4,06 g/kg. Vrijednosti ustanovljene kod pojedinih aminokiselina su, osim sitnih izuzetaka, pratile trend dušičnih tvari, tj. u prvoj polovini praćenog razdoblja su rasle, a u drugoj padale. Najviše vrijednosti bile su zabilježene kod glutaminske i asparaginske kiseline a najniže kod treonina. U ulju konoplje bile su utvrđene razine masnih kiselina. Najviši udio (g/100 g masti) imala je linolna/linoleinska kiselina (57,60), druga je bila oleinska/elaidinska kiselina (17,02), dok su kod α-linolenske (7,75), palmitoleinske (5,57) i γ-linolenske (1,77) utvrđene nešto niže vrijednosti . Udio drugih MK bio je niži od 1 g/100 g masti, ili nisu bile prisutne.

Ključne riječi

hranidba životinja; indijska konoplja

Hrčak ID:

71362

URI

https://hrcak.srce.hr/71362

Datum izdavanja:

28.6.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.492 *