Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Učinak ranog integracijskog programa na motorički razvoj djeteta s neurorazvojnim rizikom

Tomislav Ljutić orcid id orcid.org/0000-0002-2766-8372 ; Dječji vrtić Potočnica, Zagreb, Hrvatska
Ines Joković Oreb ; Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za motoričke poremećaje, kronične bolesti i art terapije, Zagreb, Hrvatska
Branko Nikolić ; Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Katedra za rehabilitaciju, informatiku, statistiku i tehnologiju, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 816 Kb

str. 55-65

preuzimanja: 1.561

citiraj


Sažetak

Zbog nepredvidivosti psihomotoričkog razvoja djeteta s neurorazvojnim rizikom, važna je rana dijagnostika neurorazvojnih odstupanja, interdisciplinarno praćenje i rana habilitacija. Neurofiziološki temelj rane habilitacije čini plasticitet dječjeg mozga. Plastičnost nezrelog novorođenačkog mozga omogućuje da ranim uključivanjem ugrožene novorođenčadi u neurorazvojne i habilitacijske programe preveniramo trajna psiho-motorna oštećenja.
Cilj ovog istraživanja odnosio se je na ispitivanje utjecaja ranog integracijskog programa na motorički razvoj djeteta s neurorazvojnim rizikom. U procjeni psihomotoričkog razvoja korišteni su Denver Developmental Screening II Test (DDST) i Gross Motor Function Measure (GMFM – 66). Polazna hipoteza pretpostavlja da će primjena ranog integracijskog programa za dijete s neurorazvojnim rizikom rezultirati uspjehom u svim varijablama istraživanja. Habilitacijski program se sastojao od komponenti neurorazvojnog tretmana, senzoričke integracije, postupaka za stimulaciju orofacijalne muskulature, govora i jezika, te, poticanja kognitivnog razvoja kod šestero ispitanika (3 djevojčice i 3 dječaka) unutar prve godine života. Evaluacija rezultata izvršena je komponentnom analizom promjena stanja djeteta opisanog nad skupinom kvantitativnih varijabli registriranih kroz određeni vremenski perid (14-20 vremenskih točaka). Ovakav način obrade podataka omogućen je primjenom algoritma INDIFF. Glavna komponenta promjena kod GMFM testa nazvana je generalni čimbenik napretka motoričkog razvoja, a kod Denver testa generalni čimbenik napretka u gruboj motorici. Obje komponente prikazuju napredak u psihomotoričkom razvoju djeteta s neurorazvojnim rizikom. Dobiveni rezultati pokazuju da je kod svih ispitanika došlo do značajnih pozitivnih promjena te je stoga moguće prihvatiti polaznu hipotezu.

Ključne riječi

neurorizično dijete; neuroplasticitet; rana intervencija; habilitacijski programi

Hrčak ID:

87768

URI

https://hrcak.srce.hr/87768

Datum izdavanja:

5.11.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.381 *