Skoči na glavni sadržaj

Krmiva : Časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme, Vol. 54 No. 2, 2012.

Izlaganje sa skupa

PERADARSTVO REPUBLIKE HRVATSKE – STANJE I PERSPEKTIVE

Gordana Kralik ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Igor Kralik ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Zlata Kralik ; Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Zlatko Janječić orcid id orcid.org/0000-0001-9161-024X ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvaska

Puni tekst: hrvatski pdf 171 Kb

str. 47-58

preuzimanja: 1.386

citiraj

Sažetak

Peradarska proizvodnja je značajna grana stočarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. U radu se prikazuju specifičnosti razvoja peradarske proizvodnje (mesa i jaja) od 2006. do 2011. godine, uvoz, izvoz, kao i bilanca potrošnje mesa peradi. Ukupan broj svih vrsta peradi u 2006. godini bio je 10,087 mil. kljunova, ali je do 2011. godine smanjen na 9,523 mil. kljunova, odnosno 5,6%. U ukupnom fondu svih vrsta peradi, kokoši sudjeluju s 82,75%, pure 11,93%, patke 3,37%, guske 0,77%, a ostala perad s 1,18%. Prirast peradi smanjen je za 21%, a proizvodnja jaja za 18,2%. Izračunati su trendovi proizvodnje mesa i prirasta peradi, kao i proizvodnje jaja za analizirano razdoblje. Prikazani su konvencionalni i alternativni sustavi proizvodnje u peradarstvu. Posebno je istaknuta važnost proizvoda peradi u ljudskoj prehrani te sastav nutrijenata u mesu i jajima. Važni nutricini (funkcionalni sastojci) na koje se stavlja naglasak u radu su
n -3 PUFA, karnozin i lutein. Na sastav i sadržaj masnih kiselina u mesu i jajima može se utjecati sastavom obroka za perad tj. uključivanjem biljnih i animalnih ulja u obrok. Karnozin je dipeptid, a obogaćivanje mesa ovim funkcionalnim sastojkom može se postići dodavanjem β-alanina i histidina u hranu za piliće. U radu se ističe antioksidativno djelovanje karnozina u živom tkivu i mesu jer se karnozin danas izučava kao „antiageing“ čimbenik. Selen kao mikroelement pokazuje bolju učinkovitost u organskom, nego anorganskom obliku pri deponiranju u mesu, žumanjku i bjelanjku. Meso i jaja peradi mogu se koristiti za proizvodnju funkcionalnih namirnica. U radu se također opisuju autohtone pasmine peradi kao što su zagorski puran i kokoš hrvatica. Na kraju se anticipiraju mogućnosti daljnjeg razvoja peradarske proizvodnje u našoj zemlji.

Ključne riječi

perad; brojnost; meso; jaja; autohtone pasmine; funkcionalni sastojci

Hrčak ID:

99937

URI

https://hrcak.srce.hr/99937

Datum izdavanja:

28.2.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.627 *