Izvorni znanstveni članak

Korištenje vrtača u prapovijesti srednje Dalmacije

Ivan Šuta ; Muzej grada Kaštela, Dvorac Vitturi

Sažetak

U krškim vrtačama na istočnojadranskom prostoru sve češće se pronalaze arheološka nalazišta, koja se uglavnom mogu datirati u prapovijesno razdoblje. U radu se na osnovi rezultata zaštitnih arheoloških istraživanja u Vučevici i rekognosciranja okolnoga prostora Dalmatinske zagore analizira način korištenja vrtača na širem srednjodalmatinskom prostoru. Zbog sfecifičnoga geomorfološkog položaja dna vrtača su pogodna za formiranje obora za stoku ili za gradnju lokava - umjetnih akumulacija vode. Na srednjodalmatinskom prostoru dosad je pronađeno najviše nalazišta u vrtačama, a ovdje su otkrivena prva i zasad jedina naselja u njima. U radu se naglašava uloga stočarskih zajednica kojima su vrtače pogodne za korištenje kao sezonska naselja. Najraniji nalazi iz vrtača potječu iz starijega neolitika, a do intenziviranja korištenja vrtača dolazi u eneolitiku i ranom brončanom dobu. Tada se uz vrtače podižu grobne gomile ili se uz rubove formiraju gradinska naselja, u okviru kojih vrtače imaju ulogu širega gradinskog prostora.

Ključne riječi

vrtača; eneolitik; rano brončano doba; cetinska kultura; posuška kultura; stočarstvo; grobna gomila; gradina; lokva

Hrčak ID:

106483

URI

https://hrcak.srce.hr/106483

Datum izdavanja:

8.9.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.943 *