Izvorni znanstveni članak

Pravo naroda na samoodređenje i zloupotreba tog prava

Vladimir Ibler

Sažetak

Najvažnija gledišta koja se dotiču prava svih naroda na samoodređenje predstavljena su izabranim citatima iz radova koji se bave tim pitanjem, kao i iz dokumenata međunarodnog javnog prava. Utvrđeno je da je to pravo istovremeno univerzalno usvojeno političko načelo i pravilo pozitivnog međunarodnog prava. Suočeni smo u stvari s normom materijalnog međunarodnog prava. Treba ipak, naglasiti očigledno nepostojanje proceduralnih pravila koja bi regulirala proces u kojem narodi pokušavaju ostvariti svoje pravo na samoodređenje. Ta činjenica izaziva političke i zakonodavne poteškoće u međunarodnim odnosima. Slijedi diskusija o odnosu između prava na samoodređenje i prava država na teritorijalnu cjelovitost. Sukob ta dva prava izaziva dodatna kontroverzna stajališta, kako u teoriji tako i u praksi. Autor se protivi uvjerenju da je taj sukob između dvije nepromjenjive koncepcije nepremostiv i nepomirljiv. Svoju argumentaciju i stajališta temelji na "Deklaraciji o načelima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima i suradnji između država u skladu s Povelom Ujedinjenih Naroda". O samoodređenju se dalje raspravlja kao o problemu ustavnog prava, uzimajući u obzir i ustave bivše Jugoslavije. Autor poriče i odbacuje tvrdnju da je pravo na samoodređenje naroda nekadašnje Jugoslavije bilo iskorišteno i uslijed toga više ne postoji. Ta tzv. teorija konzumiranih prava politički i pravno je neprihvatljiva. Međutim, kad bi ta "teorija" i bila prihvatljiva, bilo bi to samo s gledišta ustavnog prava, čime bi se, s druge strane, u potpunosti prekršile obveze sadržane u međunarodnom ugovornom pravu. Kao i mnoga druga prava, moguće je zloupotrijebiti i pravo na samoodređenje. Predstavljeni rad raspravlja načine i sredstva zloupotrebe prava na samoodređenje, kao i načine otkrivanja i utvrđivanja zloupotrebe u konkretnim slučajevima. Kada se zloupotreba približava negiranju prava na samoodređenje, međunarodno pravo nije u mogućnosti pružiti odgovor na sva moguća pitanja o dometu i stupnju tog prava. Koliko daleko se može protezati pravo na samoodređenje, a da se ne naruši struktura države? Odgovor na to pitanje leži u proučavanju iskustava stečenih na području politike povijesti, međunarodnih odnosa i politologije.

Ključne riječi

Hrčak ID:

112981

URI

https://hrcak.srce.hr/112981

Datum izdavanja:

1.6.1992.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.536 *