Arhivski vjesnik, No. 40, 1997.
Pregledni rad
Archivarsausbildung an der Archivschule Marburg
Nils Brübach
Sažetak
U uvodnom dijelu članka autor iznosi brojčane podatke o arhivistima koji su završili jedan od oblika redovnog obrazovanja ili stručnog usavršavanja na Arhivskoj školi u Marburgu od njenog osnivanja 1949. godine. Polaznike marburške škole danas je moguće naći u svim područjima njemačke arhivske službe. Slika zvanja “marburškog kova” može se sažeto karakterizirati: 1. Na temelju široke stručne izobrazbe, u središtu koje su arhivističke znanstvene discipline, a uz njih područja povijesti, pomoćnih povijesnih znanosti, pravnih i upravnih znanosti, osposobljavaju se arhivisti za profesionalne zadaće u svim područjima arhivske službe. 2. U izvedbi izobrazbe znatan je udio prakse, a u budućnosti će se još više nego do sada omogućiti studentima da se od početka uvode u praktičan rad u arhivima. Stalni plodonosni dijalog između Arhivske škole i nadležnih arhivskih uprava, te sekcija Udruge njemačkih arhivista, pomaže da se pri izobrazbi budućih arhivista uvažavaju zahtjevi njihovih budućih poslodavaca. 3. Teoretska izobrazba s novim težištima na arhivističkim, pravnim i upravnim znanostima, kao i starim težištima na povijesnim i pomoćnim povijesnm znanostima, doprinosi tome da marburški studenti steknu temeljita opća i stručna znanja. Cilj marburške Arhivske škole je da polaznike obje vrste studija (više i visoke stručne spreme) na temelju široke znanstvene izobrazbe osposobi za korištenje arhivističkih radnih metoda u teoriji i praksi, te ih na taj način pripremi za samostalnu stručnu djelatnost u arhivima raznih vrsta. Cilj je profesionalizacija, ali ne i prijevremena specijalizacija. Specijalizacija je nešto što dolazi nakon studija, a shvaća se kao daljnji razvoj znanja stečenih na studiju. Glavna značajka izobrazbe u obje vrste studija je podjela u dvije faze izobrazbe - jedna je faza pretežno praktična, a druga pretežno teoretska. Praktični dio izobrazbe obuhvaća sljedeća tematska područja: 1) vrednovanje, izlučivanje i preuzimanje registraturnog gradiva; 2) obrada gradiva uobičajenim tehnikama; 3) pismeno i usmeno informiranje korisnika; 4) očuvanje arhivskih fondova, reprografija i arhivske zgrade; 5) javna djelatnost arhiva; 6) upravna praksa u arhivskom području i njegovoj okolini; te 7) arhivistička znanost o izvorima. Dok na studiju za visoku stručnu spremu trajanje praktične izobrazbe već neko vrijeme iznosi 12 mjeseci, očekuje se da će se i kod više stručne spreme trajanje praktične izobrazbe produžiti sa 6 na 12 mjeseci kada na snagu stupe novi propisi. Praktična izobrazba neće se izvoditi samo u onom arhivu, koji studenta upućuje na školovanje, nego i u nekom drugom arhivu te nekom upravnom tijelu. Teoretsku nastavu na obje vrste studija također se nastoji dopuniti višetjednim vježbama obrade arhivskog gradiva. Pri tome se ne koriste samo arhivski fondovi državnih arhiva, nego i drugih. Tako su npr. polaznici posljednjih tečajeva obrađivali fondove crkvenih arhiva. Osim toga, polaznici surađuju s Državnim arhivom u Marburgu na pripremi izložbi.
Ključne riječi
Hrčak ID:
11105
URI
Datum izdavanja:
30.3.1998.
Posjeta: 1.192 *