Pregledni rad
USTAVNOPRAVNI POREDAK MAĐARSKE U SVJETLU USTAVA IZ 2011. GODINE
László Heka
; Institut za poredbeno pravo - Pravni fakultet Sveučilišta u Szegedu
Sažetak
Cilj je ovoga rada prikazati novi ustav Mađarske, članice Europske unije u koju doskora ulazi i Hrvatska. Narečeni ustav je na snagu stupio 1. siječnja 2012. godine, a dosad je izazvao brojne polemike u javnosti, kako u Mađarskoj, tako i u samoj EU. Pritom o njemu razglabaju i oni koji su tek iz medija ili iz pojedinih političkih krugova čuli za poneka ustavna rješenja. Imajući u vidu značenje ovoga pravnoga akta donosimo njegovu analizu uz ukazivanje na dosadašnje četiri izmjene i dopune ustava u vremenskom radoblju jedva dužem od jedne godine. Donošenje ustava kao i njegovih izmjena i dopuna u ovome kratkome razdoblju moguće je zahvaljujući dvotrećinskoj većini koju sadašnja Vlada ima u mandatu 2010.-2014., pa može samostalno donositi sve pravne akte. Sukladno tome je prihvaćen i zakon o povlaštenome stjecanju državljanstva Mađara koji žive izvan državnih granica, dakle omogućeno je dvojno državljanstvo. Ustav sadrži jednu od najdužih preambula u Europi, poziva se na kršćanske korijene, na značenje Boga i kršćanstva u očuvanju nacionalne svijesti, ukazuje na tisućljetnu povijest mađarske državnosti od utemeljitelja države svetoga Stjepana do današnjih dana. Spominje i doktrinu o mađarskoj (ugarskoj) Svetoj kruni, odriče se nacističke i komunističe ostavine, obitelj i pripadnost naciji ističe temeljem društvenoga života. Glede državnoga ustrojstva te sloboda i prava građana ustav je ostao uglavnom kod ranijih rješidbi, uz nove odredbe kojima se pravo na život štiti od začeća, te odredbe kojom se brak definira kao životna zajednica između muškarca i žene. Ustavotvorac je potrebu za donošenjem novoga ustava objasnio činjenicom, kako Mađarska jedina od postkomunističkih (tzv. tranzicijskih) zemalja nije nakon pada komunizma donijela novi ustav, nego je, istina detaljno, izmijenila i dopunila ustav iz 1949. godine. No, kako to nije bio jedinstveni temeljni akt, u završnim se odredbama sadašnjega ustava napominje da je to prvi „jedinstveni ustav Mađarske”. Budući da se ustav dijelom odnosi i na povijesne činjenice, u uvodnome dijelu prikazujemo neke elemente pravne povijesti Ugarske, a potom predstavljamo temelje ustavnoga ustrojstva u svjetlu predmetnoga ustava.
Ključne riječi
ustav iz 2011. godine; izmjene i dopune iz 2013. godine; nacionalna vjeroispovijest; predsjednik Republike; Vlada; sudbena vlast; Ustavni sud
Hrčak ID:
120949
URI
Datum izdavanja:
30.12.2013.
Posjeta: 2.084 *