Izvorni znanstveni članak
Jalžabet između prošlosti i budućnosti
Juraj Hrženjak
Mira Balen
Štefica Bahtijarević
Željko Baranović
Edvin Ferber
Ivo Grgić
Miroslav Kirinčić
Mirjana Lipovšćak
Hubert Maver
Fedor Mikić
Vladimir Pletenac
Vlado Puljiz
Bogdan Stojsavljević
Branko Štancl
Olga Taritaš
Sažetak
U ovoj studiji su prikazani rezultati dva istraživanja društveno-ekonomskih i socijalnih odnosa u životu stanovnika naselja Jalžabet.Osnovna ispitivanja i obradu prikupljenog materijala timovi su završili potkraj godine 1962, a dopunska istraživanja su nastavljena sve do 1965.Ponovljeno istraživanje u razdoblju od 1982—1985. imalo je isti cilj kao i prethodno. Polazeći od rezultata istraživanja razvoja Jalžabeta od godine 1842. do godine 1962. željelo se utvrditi i analizirati društveno-ekonomske i socijalne promjene za razdoblje od 1962—1982. U okviru tog globalnog zadatka težište istraživanja usmjereno je na promjene u društvenim odnosima, agrarnoj strukturi, strukturi proizvodnje, strukturi populacije, zatim na mijenjanje vlasničkog odnosa i vlasničkog mentaliteta prema zemlji, mijenjanje socijalne strukture i proces izgradnje novih društvenih odnosa u sistemu društvenog samoupravljanja i neposredne socijalističke demokracije u mjesnoj zajednici.U razdoblju do godine 1945, stanovništvo sela Jalžabet prolazilo je kroz etapu kasnog feudalizma i s puno feudalnih ostataka, kroz etapu kapitalizma.Feudalni sistem ujedinio je u feudalcu pravo upravljanja zemljom feudom i vlast nad kmetovima. Kmetovi su na obrađivanju za svoju egzistenciju imali dio feudalčeve zemlje koja se zvala selište. Uživanje kmetovi su plaćali rentom u radnoj snazi i naturi (u kasnijem feudalizmu i u novcu) i svojom podložnošću feudalcu u svakom pogledu.Na selištima kmetovi su živjeli u kućnim zadrugama, veći broj porodica zajedno. Takva organizacija zadruge odgovarala je naturalnoj proizvodnji, vrlo niskoj produktivnosti rada i općem siromaštvu.Nakon ukinuća kmetskih odnosa, makar i djelomično, počeo je prodirati novac u odnose jalžabetskih seljaka. Naglo su se stvarala inokosna porodična gospodarstva, što je dovodilo do raspada kućnih zadruga. Proces diferencijacije i raslojavanja seljaštva tekao je brzo.Na ekonomsko stanje i odnose u poslijeratnom Jalžabetu, a naročito od 1962. do 1982, imali su odraza brojni faktori, među kojima su agrarna reforma, utjecaj industrijalizacije na ekonomski položaj i odnose stanovništva Jalžabeta, mogućnosti prodaje, odnosno povećana potražnja poljoprivrednih proizvoda, tehnička d agrotehnička sredstva, privredne organizacije u naselju i drugo.Broj poljoprivrednih gospodarstava u razdoblju od 140 godina (od raspadanja kućnih zadruga i formiranja katastarske općine do 1981. godine) povećavao se za šest puta, a broj stanovnika za 2,3 puta. To povećanje gospodarstava je u prvom redu rezultat cijepanja, dioba i formiranja novih porodičnih gospodarstava. Agrarnom reformom likvidiran je posjed vlastelinstva i crkve.Do oslobođenja nerješivi problemi prenapučenosti Jalžabeta počeli su se rješavati industrijalizacijom Jugoslavije. Industrijalizacija se održavala u Jalžabetu 1) na mogućnost zaposlenja viška radne snage izvan poljoprivrede; 2) na znatno proširenje mogućnosti prodaje poljoprivrednih proizvoda i 3) na tehničku i tehnološku revoluciju i promjene u načinu proizvodnje.Podaci popisa individualnih seljačkih gospodarstava godine 1960. pokazuju da na porodičnim gospodarstvima radi 439 muškaraca i žena, 82 osobe su stalno, a 15 povremeno zaposlene izvan poljoprivrede. U godini 1981. radi 348 osoba, od čega su 234 žene i 114 muškaraca na gospodarstvima. Istovremeno izvan poljoprivrede zaposlene su 204 osobe. U godini 1985. taj je broj povećan.Novi društveno-ekonomski odnosi u privređivanju uvjetovali su novi tip gospodarstva u Jalžabetu, tzv. mješovito gospodarstvo u kojem porodice žive od prihoda iz dva izvora: od poljoprivrede i od rada izvan poljoprivrede. Od ukupno 218 gospodarstava 2/3 čine mješovita gospodarstva.U času ispitivanja 1981. godine u selu postoje 64 traktora i svega pet konja. Traktori su ekipirani gotovo svim priključnim pomoćnim strojevima. U posljednjih 20 godina u potpunosti se izmijenila struktura poljoprivrednih oruđa.U godini 1945. u Jalžabetu je postojala osnovna škola sa četiri razreda i četiri učitelja; u školskoj godini 1956/57. Jalžabet već ima osmogodišnju školu sa 10 učitelja i nastavnika; 1981. godine škola ima 17 nastavnika. Škola se ističe izvannastavnim aktivnostima u kojima sudjeluje velik broj omladine i nastavnika.Svi stanovnici Jalžabeta su socijalno i zdravstveno osigurani. Zdravstveni izvještaji govore o smanjenju bolesti koje su ranije bile rezultat neishranjenosti, nehigijenskog življenja i premalog zdravstvenog prosvjećivanja.Danas socijalno ugroženih u Jalžabetu nema.U vrijeme ispitivanja godine 1961. bilo je u Jalžabetu 226 stambenih kuća sa 226 porodičnih domaćinstava. U godini 1981. u Jalžabetu je bilo 218 stambenih zgrada. Svako domaćinstvo ima, u pravilu, svoju stambenu zgradu sa, u prosjeku, više od tri sobe. Veličina stambenog prostora po osobi se kreće čak do 25 m2. Od 218 stambenih zgrada 134 imaju vodovod, kanalizaciju i električnu struju, 101 imaju kupaonice i WC.U razvitku porodičnih odnosa u razdoblju između 1961. do 1981. godine ima zapaženih promjena. Od pretežno autarhične poljoprivredne porodice, u kojoj većina članova živi od poljoprivrede, u posljednjih 25 godina prevladala je mješovita porodica, u kojoj žive radnici, zanatlije, službenici, đaci, studenti i poljoprivrednici u isto vrijeme. Nema predenja, tkanja, čehanja perja itd. Ukućani nose industrijsku odjeću. Značajno je da su mnogi mladi bračni parovi otišli u grad, ali neki od njih su se i vratili da nastave porodični život u Jalžabetu.U ispitivanju aspiracija omladine u Jalžabetu, na pitanje o budućem zanimanju, niti jedan ispitanik nije se želio baviti samo poljoprivredom.Rezultati ovih istraživanja nam omogućuju da, između ostalog, analiziramo razvoj sela od klasičnog do mješovitog i urbaniziranog naselja te tipove čisto seljačkog i mješovitog gospodarstva, da damo neke odgovore na pitanja kakvo je mjesto i uloga seljaštva u suvremenim socijalnim uvjetima, kao i da utvrdimo mjesto i ulogu urbaniziranog sela u daljnjem razvoju socijalističkog samoupravnog društva.Ovo istraživanje, pored ostalog, je i primjer longitudinalnog i multiđiscipli- narnog istraživanja, u kome više istraživača obrađuje pojedine segmente života jedne zajednice, u ovom slučaju sela Jalžabet.
Ključne riječi
Hrčak ID:
121928
URI
Datum izdavanja:
16.1.1989.
Posjeta: 3.701 *