Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/10004-1254-65-2014-2527
Procjena izloženosti kadmiju, olovu i živi pri konzumaciji slobodne divljači u Hrvatskoj
Maja Lazarus
orcid.org/0000-0002-0389-9029
; Analytical Toxicology and Mineral Metabolism Unit, Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Andreja Prevendar Crnić
; Department of Pharmacology and Toxicology Veterinary Faculty, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Nina Bilandžić
; Laboratory for Residue Control, Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Josip Kusak
; Department of Biology3, Veterinary Faculty, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Slaven Reljić
; Department of Biology3, Veterinary Faculty, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Sažetak
Procjena izloženosti kadmiju, olovu i živi pri konzumaciji slobodne divljači u Hrvatskoj Slobodna divljač značajan je izvor kadmija i olova u prehrani ljudi te se nameće pitanje je li izloženost ovim metalima tolika da može štetno utjecati na zdravlje potrošača. Procijenili smo izloženost kadmiju, olovu i živi pri konzumaciji velike slobodne divljači (jelen lopatar, srna, obični jelen, divlja svinja i smeđi medvjed) te živi pri konzumaciji male divljači (fazan, zec) koja je ulovljena u Hrvatskoj između 1990. i 2012. godine. Procjena izloženosti temelji se na dostupnim literaturnim podacima i našim rezultatima mjerenja metala u tkivima divljači te različitoj učestalosti konzumacije (četiri puta godišnje, jedanput mjesečno, jedanput tjedno). Izloženost je prikazana kao postotak vrijednosti (privremeno) prihvatljivog tjednog unosa [(P)TWI] koju je postavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Izloženost toksičnim metalima pri rijetkoj konzumaciji (pretpostavljena za opću populaciju) mesa (0,002-0,5 % PTWI) i jetre divljači (0,005-6 % PTWI) ne predstavlja zdravstveni rizik za potrošače, kao ni redovita (0,02-6 % PTWI) i česta (0,1-24 % PTWI) konzumacija mesa divljači. Preporuka je što više smanjiti konzumaciju iznutrica nekih vrsta divljači zbog visokog postotka uzoraka jetre, a posebno bubrega, koji prelaze zakonom propisane maksimalne razine kadmija (2-99 %) i olova (1-82 %). Djeca, trudnice i dojilje trebale bi izbjegavati konzumaciju iznutrica divljači. Jetra divljači može biti značajan dodatni izvor kadmija ako se redovito konzumira (3- 74 % PTWI), a čestom konzumacijom jetre (11-297 % PTWI) može se povećati rizik od štetnih učinaka na zdravlje.
Ključne riječi
divlja svinja; fazan; jelen; jetra; meso; prihvatljivi tjedni unos; smeđi medvjed; toksični metali; zec
Hrčak ID:
126611
URI
Datum izdavanja:
11.9.2014.
Posjeta: 3.687 *