Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15644/asc49/1/2

Povezanost parodontne bolesti s angiografski dokazanom koronarnom arterijskom bolesti

Domagoj Vražić ; Zavod za parodontologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; Klinički zavod za parodontologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatska
Zoran Miovski ; Klinika za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatska
Maja Strozzi ; Klinika za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatska
Ivan Puhar ; Zavod za parodontologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; Klinički zavod za parodontologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatska
Ana Badovinac ; Zavod za parodontologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; Klinički zavod za parodontologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatska
Darko Božić ; Zavod za parodontologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; Klinički zavod za parodontologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatska
Darije Plančak ; Zavod za parodontologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; Klinički zavod za parodontologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Uvod: Svrha ovog istraživanja bila je ispitati povezanost agresivnoga i kroničnog parodontitisa
s težinom koronarne arterijske bolesti potvrđene koronarnom angiografijom. Materijal i metode:
Ispitanici su bili hospitalizirani bolesnici Kliničkoga bolničkog centra Zagreb kojima je zbog
boli u prsima obavljena koronarna angiografija. Temeljiti klinički pregled sastojao se od bilježenja
parodontoloških indeksa te kliničkih i socijalno-demografskih parametara. Ispitanici su bili
podijeljeni u dvije skupine: ispitivanu – u njoj su sudjelovali bolesnici s akutnim koronarnim sindromom
(ACS-om) i stabilnom koronarnom arterijskom bolesti (CAD-om) i kontrolnu – s ispitanicima
bez značajne koronarne arterijske bolesti. Podatci su analizirani Kruskal-Wallisovim i Pearsonovim
hi-kvadrat testom. Rezultati: Od 106 ispitanika njih 66 (62,3 %) hospitalizirani su zbog
ACS-a, a 22 (20,7 %) zbog stabilnoga CAD-a. Samo 18 sudionika u ispitivanju (17,0 %) nije imalo
značajni CAD. Od ukupnoga broja bolesnika – 106, samo njih 26 (24,5 %) nikad nisu bili pušači
(p < 0,05). Kronični parodontitis najčešći je nalaz u obje ispitivane skupine – 68,2 posto u skupini
s ACS-om i 54,5 posto u onoj sa stabilnim CAD-om, a najviše zdravih pacijenta bez parodontitisa
(72,6 %) bilo je u kontrolnoj skupini (p < 0,001). Skupina sa stabilnim CAD-om imala je najvišu
srednju vrijednost dubine sondiranja (PD) 3,92 ± 1,16, recesije gingive (GR) 1,34 ± 0,78, razine
kliničkog pričvrstka (CAL) 4,60 ± 1,41 i krvarenja pri sondiranju (BOP) 45,98 ± 26,19. U skupini s
ACS-om PD je bio 3,77 ± 0,91, GR 1,11 ± 0,66, CAL 4,32 ± 1,08 i BOP 41,30 ± 22,09, a u kontrolnoj
skupini izmjeren je PD 3,27 ± 0,97, GR 0,69 ± 0,37, CAL 3,62 ± 1,04 i BOP 26,39 ± 13,92 (p <
0,05). Zaključak: Parodontitis je povezan s angiografski potvrđenom koronarnom arterijskom bolesti.
Kod bolesnika s ACS-om i stabilnim CAD-om zabilježeni su tjelesna neaktivnost, loša oralna
higijena i parodontna upala.

Ključne riječi

parodontitis; parodontalni indeks; kardiovaskularne bolesti; bolesti koronarne arterije; koronarna angiografija

Hrčak ID:

136813

URI

https://hrcak.srce.hr/136813

Datum izdavanja:

24.3.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.176 *