Skip to the main content

Original scientific paper

Dijalozi sv. Grgura Velikoga - Otьčьskyje kъnigy Metodijeva života

František Václav Mareš


Full text: german pdf 25.778 Kb

page 17-39

downloads: 447

cite


Abstract

Dijalozi sv. Grgura Velikoga - Otьčьskyję kъńigy Metodijeva života
Metodijev život nabraja što je Metodije potkraj života preveo u Moravskoj (gl. 15). Pitanje: što su bile "knjige Otaca" ostaje još i danas otvoreno (§ 0). Izraz otьčьskyję kъńigy poznat je u csl. literaturi i od drugdje (§ 0.2) i može se prevesti ili kao patristički spis (singular) ili kao patristički spisi (plural- § 0.1). S pravom se može pretpostaviti da je taj metodijevski tekst sačuvan negdje u rukopisu u mlađim csl. prijepisima (§ 1.1). Mislim da bi ponajprije trebalo pokušati naći jedno patrističko djelo koje bi odgovaralo pretpostavci tako velike starine i, istom kada takav pokušaj ne bi doveo cilju, bilo bi razloga da se pomišlja na neki eklektički prijevod iz raznih spisa (§ 1.2). Istraživači su o tom pitanju do sada iznijeli različita i vrlo suprotna mišljenja. Smatram vjerojatnim da su "knjige Otaca" bile Četiri knjige Dijaloga sv. Grgura Velikoga (u verziji A), kako sam to ukratko već prije izložio (v. bilješku 2). A. I. Sobolevski prvi je zastupao to mišljenje, ali nije dovollno razlučivao granicu između dva postojeća csl. prijevoda (verziju A i verziju B). Tekst je preveden s grčkog, samo je uvod u verziji A iz latinskog (izdanje tog uvoda v. u članku citiranom ovdje u bilj. 2 - na kraju; - usp. ovdje § 2).
U toj raspravi dajemo filološku analizu teksta (§ 2.1). Na području rječničkog blaga u najstarijem rukopisu Dijaloga (verzija A, rkp GIM u Moskvi, sign. Sinod 265, s kraja 15. ili početka 16. stoljeća) pojavljuje se cijeli niz arhaičnih riječi (§ 3.1.1.); neke od njih izmjenjuju se s mlađim sinonimima, što se mogu shvatiti kao prepisivačevi neologizmi (§ 3.1.2.1.). Mnogi stari izrazi idu u onu leksičku skupinu koju u staroslavenskim spomenicima obično smatramo moravskom (§§ 3.1.3, 3.1.3.1-3). Kasniji bohemizmi (ustaljeni u Češkoj u 11. st. u doba Přemislovića) nisu potvrđeni (§ 3.1.4). U tekstu se ne pojavljuju takvi leksički neologizmi koji bi isključivali staro, metodijevsko podrijetlo staroslavenskog arhetipa (§§ 3.2 do 3.2.2). U biblijskim citatima ima katkada tekstualnih arhaizma (4).
Sintaksa Dijaloga odgovara stsl. kanonskom standardu (§ 5); u fleksiji su sačuvane neke vrlo stare pojave (§§ 6.1-10), ali nema tu mlađih bohemizama uobičajenih u 11. st. (§ 6.11). Vrlo su rijetki i prilično nesigurni tragovi češke fonetike (§ 7.1) i glagoljskog pisma arhetipa (§ 8), što dakako u prijepisu iz (15)-16. stoljeća ne iznenađuje.
Među buduće zadatke u proučavanju csl. Dijaloga ide pitanje kraćenja teksta, i to kraćenja organskog (svjesnog i izvornog) i mehaničkog (pogreške, katkad kasnije - §§ 9.1 i 9.2, usporedi također § 12 na kraju). - nerijetko dolaze slučajevi dobrog slobodnog prijevoda (§ 10). Ali s prijevodom Grgurovih besjeda, tj. Četrdeset homilija na evanđelja (Češka, 11. st.) ni s prijevodom Života sv. Benedikta (=II, knjiga Dijaloga) naš tekst nema ništa zajedničko (§ 11). Pregovor, preveden s latinskog (usp. § 2). najvjerojatnije je djelo nekog ćirilometodskog učenika, koji je znao taj jezik (§ 12).
Filološka analiza Dijaloga (verzija A) dovodi do zaključka da spomenik izgleda onako kako samo može izgledati stari tekst velikomoravskog podrijetla u rusko-crkvenoslavenskom prijepisu iz 16. (ili kraja 15.) stoljeća (§ 13).
Ništa dakle ne sprječava da verziju A Dijaloga sv. Grgura Velikoga ne smatramo Metodijevim "knjigama Otacâ". Ako bi slična filološka analiza u budućnosti pokazala da i drugi patristički spisi sačuvani u crkvenoslavenskoj rukopisnoj tradiciji odgovaraju tim uvjetima jednako dobro, možda i bolje, bilo bi nužno postavljati pitanje, jesu li "knjige Otacâ" bile samo onaj jedan stari (najstariji) tekst, ili pak pod oznakom otьčьskyję kъńigy treba razumjeti više prijevoda. Dok god takav dokaz na osnovi filološke analize ne bude dan, imamo - po mojem mišljenju - pravo pretpostavljati da su Dijalozi sv. Grgura Velikoga u svojoj crkvenoslavenskoj verziji A najvjerojatnije Metodijeve "knjige Otacâ".

Keywords

Hrčak ID:

14162

URI

https://hrcak.srce.hr/14162

Publication date:

30.9.1974.

Article data in other languages: german

Visits: 1.661 *