Izvorni znanstveni članak
Sociologija i moderno pravo
Ivan Padjen
; Pravni fakultet, Rijeka
Sažetak
Pristajanje akademske sociologije uz ustanovljene društvene i političke poretke objašnjivo je ne samo izvanteorijskim okolnostima, nego i činjenicom da sociologija kao intelektualna aktivnost pretpostavlja kategorije modernog prava i, štoviše, oslanja se na identifikacije društvene zbilje što ih daje pravna znanost, koja je usredotočena na ideju poretka. To je točno čak i kad je riječ o — pretežno pozitivističkoj — matici sociologije u 19. stoljeću, koja se pojavila kao moralna reakcija na novi društveni i politički poredak ustanovljen modernim pravom: sama reakcija uključivala je priznanje tog poretka kao prevladavajuće ili, u najmanju rulku, važne društvene činjenice. Tako kategorije devetnaestostoljetne sociologije upućuju ili na nepravne institucije, za koje se pretpostavlja da imaju veći potencijal nego odgovarajuće pravne (zajednica vs. društvo; autoritet vs. vlast; »sveto« vs. svjetovno) ili na društvene posljedice pravnih institucija (vlasništvo otuđenje; jednakost status). Marxova teorija, koja je pokušala pokazati kako relativnu nevažnost pravnih institucija tako i neprimjerenost pravnoznanstvene analize, vjerojatno duguje pravnim li pravnoznanstvenim identifikacijama društvene zbilje više nego što se uobičajeno drži. Za razliku od matice sociologije, koja je barem pokušala iznijeti sliku društvene zbilje amendiranjem (ili radikalnim revidiranjem) pravnih i pravnoznanstvenih identifikacija, interpretativna sociologija ih je prihvatila u cijelosti, pristajući tako na ulogu ancillae jurisprudentiae.
Ključne riječi
Hrčak ID:
155708
URI
Datum izdavanja:
31.12.1987.
Posjeta: 1.402 *