hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Sociologija i moderno pravo

Ivan Padjen ; Pravni fakultet, Rijeka

Puni tekst: hrvatski, pdf (20 MB) str. 93-110 preuzimanja: 132* citiraj
APA 6th Edition
Padjen, I. (1987). Sociologija i moderno pravo. Revija za sociologiju, 18 [ed. error] (3-4), 93-110. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/155708
MLA 8th Edition
Padjen, Ivan. "Sociologija i moderno pravo." Revija za sociologiju, vol. 18 [ed. error], br. 3-4, 1987, str. 93-110. https://hrcak.srce.hr/155708. Citirano 09.08.2020.
Chicago 17th Edition
Padjen, Ivan. "Sociologija i moderno pravo." Revija za sociologiju 18 [ed. error], br. 3-4 (1987): 93-110. https://hrcak.srce.hr/155708
Harvard
Padjen, I. (1987). 'Sociologija i moderno pravo', Revija za sociologiju, 18 [ed. error](3-4), str. 93-110. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/155708 (Datum pristupa: 09.08.2020.)
Vancouver
Padjen I. Sociologija i moderno pravo. Revija za sociologiju [Internet]. 1987 [pristupljeno 09.08.2020.];18 [ed. error](3-4):93-110. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/155708
IEEE
I. Padjen, "Sociologija i moderno pravo", Revija za sociologiju, vol.18 [ed. error], br. 3-4, str. 93-110, 1987. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/155708. [Citirano: 09.08.2020.]

Sažetak
Pristajanje akademske sociologije uz ustanovljene društvene i političke poretke objašnjivo je ne samo izvanteorijskim okolnostima, nego i činjenicom da sociologija kao intelektualna aktivnost pretpostavlja kategorije modernog prava i, štoviše, oslanja se na identifikacije društvene zbilje što ih daje pravna znanost, koja je usredotočena na ideju poretka. To je točno čak i kad je riječ o — pretežno pozitivističkoj — matici sociologije u 19. stoljeću, koja se pojavila kao moralna reakcija na novi društveni i politički poredak ustanovljen modernim pravom: sama reakcija uključivala je priznanje tog poretka kao prevladavajuće ili, u najmanju rulku, važne društvene činjenice. Tako kategorije devetnaestostoljetne sociologije upućuju ili na nepravne institucije, za koje se pretpostavlja da imaju veći potencijal nego odgovarajuće pravne (zajednica vs. društvo; autoritet vs. vlast; »sveto« vs. svjetovno) ili na društvene posljedice pravnih institucija (vlasništvo otuđenje; jednakost status). Marxova teorija, koja je pokušala pokazati kako relativnu nevažnost pravnih institucija tako i neprimjerenost pravnoznanstvene analize, vjerojatno duguje pravnim li pravnoznanstvenim identifikacijama društvene zbilje više nego što se uobičajeno drži. Za razliku od matice sociologije, koja je barem pokušala iznijeti sliku društvene zbilje amendiranjem (ili radikalnim revidiranjem) pravnih i pravnoznanstvenih identifikacija, interpretativna sociologija ih je prihvatila u cijelosti, pristajući tako na ulogu ancillae jurisprudentiae.

Hrčak ID: 155708

URI
https://hrcak.srce.hr/155708

[engleski]

Posjeta: 310 *