Izvorni znanstveni članak

Božićno koledanje i veseljanje na otoku Korčuli

Katarina Žanetić orcid.org/0000-0003-4632-5700 ; Lučićeva 1, 21000 Split

Sažetak

Najstariji spomen koledanja javlja se na području Bugarske u 9. stoljeću, a pučki običaji koledanja kod Hrvata pojavljuju se već u dalekoj u prošlosti. Najstariji pisani tragovi kod Hrvata mogu se pronaći u 13. stoljeću unutar Statuta Dubrovačke Republike. Običaji kolendanja sačuvali su se sve do naših dana, pa tako i na otoku Korčuli. Riječ „koleda“ ima raznovrsna značenja, a prvenstveno označava skupno pjevanje muške djece, od dvanaest do trinaest godina, mladića te odraslih ljudi. Nerijetko označava i pjevanje mladića djevojci, a najčešće se povezuje s božićnim pjesmama, čestitanjima, obredima, darivanjima, Badnjim danom i Novom godinom. Također je važno istaknuti da je „koleda“ označavala i krijes koji se palio na Jurjevdan i Ivandan. Grupe koledara obično su pjevale cijelu noć obilazeći sve kuće u mjestu, a domaćini su ih najčešće častili suhim smokvama, narančama, rogačima, raznim slasticama, vinom i rakijom, a u novije vrijeme najčešće ih nagrađuju novcem. U ovom radu obrađen je pučki običaj koledanja na otoku Korčuli. S obzirom da je običaj koledanja na otoku bio popularan u svih devet župa, u radu je pokriveno područje Vela Luke, Blata, Smokvice i Korčule. U ostalim mjestima obično se javljaju varijacije na koledarske pjesme nabrojanih mjesta. Polazeći od stajališta o kontinuiranom postojanju tradicijskog usmenog pjesništva na području Korčule, ovim radom pokušat će se obraditi što veći broj prikupljenih podataka vezanih uz božićno koledanje.

Ključne riječi

koledanje, veseljanje, badnjak, Nova godina, Tri kralja, Mladinci

Hrčak ID:

163453

URI

https://hrcak.srce.hr/163453

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.085 *