hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Božićno koledanje i veseljanje na otoku Korčuli

Katarina Žanetić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-4632-5700 ; Lučićeva 1, 21000 Split

Puni tekst: hrvatski, pdf (275 KB) str. 71-114 preuzimanja: 672* citiraj
APA 6th Edition
Žanetić, K. (2016). Božićno koledanje i veseljanje na otoku Korčuli. Ethnologica Dalmatica, 23 (1), 71-114. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/163453
MLA 8th Edition
Žanetić, Katarina. "Božićno koledanje i veseljanje na otoku Korčuli." Ethnologica Dalmatica, vol. 23, br. 1, 2016, str. 71-114. https://hrcak.srce.hr/163453. Citirano 23.08.2019.
Chicago 17th Edition
Žanetić, Katarina. "Božićno koledanje i veseljanje na otoku Korčuli." Ethnologica Dalmatica 23, br. 1 (2016): 71-114. https://hrcak.srce.hr/163453
Harvard
Žanetić, K. (2016). 'Božićno koledanje i veseljanje na otoku Korčuli', Ethnologica Dalmatica, 23(1), str. 71-114. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/163453 (Datum pristupa: 23.08.2019.)
Vancouver
Žanetić K. Božićno koledanje i veseljanje na otoku Korčuli. Ethnologica Dalmatica [Internet]. 2016 [pristupljeno 23.08.2019.];23(1):71-114. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/163453
IEEE
K. Žanetić, "Božićno koledanje i veseljanje na otoku Korčuli", Ethnologica Dalmatica, vol.23, br. 1, str. 71-114, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/163453. [Citirano: 23.08.2019.]

Sažetak
Najstariji spomen koledanja javlja se na području Bugarske u 9. stoljeću, a pučki običaji koledanja kod Hrvata pojavljuju se već u dalekoj u prošlosti. Najstariji pisani tragovi kod Hrvata mogu se pronaći u 13. stoljeću unutar Statuta Dubrovačke Republike. Običaji kolendanja sačuvali su se sve do naših dana, pa tako i na otoku Korčuli. Riječ „koleda“ ima raznovrsna značenja, a prvenstveno označava skupno pjevanje muške djece, od dvanaest do trinaest godina, mladića te odraslih ljudi. Nerijetko označava i pjevanje mladića djevojci, a najčešće se povezuje s božićnim pjesmama, čestitanjima, obredima, darivanjima, Badnjim danom i Novom godinom. Također je važno istaknuti da je „koleda“ označavala i krijes koji se palio na Jurjevdan i Ivandan. Grupe koledara obično su pjevale cijelu noć obilazeći sve kuće u mjestu, a domaćini su ih najčešće častili suhim smokvama, narančama, rogačima, raznim slasticama, vinom i rakijom, a u novije vrijeme najčešće ih nagrađuju novcem. U ovom radu obrađen je pučki običaj koledanja na otoku Korčuli. S obzirom da je običaj koledanja na otoku bio popularan u svih devet župa, u radu je pokriveno područje Vela Luke, Blata, Smokvice i Korčule. U ostalim mjestima obično se javljaju varijacije na koledarske pjesme nabrojanih mjesta. Polazeći od stajališta o kontinuiranom postojanju tradicijskog usmenog pjesništva na području Korčule, ovim radom pokušat će se obraditi što veći broj prikupljenih podataka vezanih uz božićno koledanje.

Ključne riječi
koledanje; veseljanje; badnjak; Nova godina; Tri kralja; Mladinci

Hrčak ID: 163453

URI
https://hrcak.srce.hr/163453

[engleski]

Posjeta: 875 *