Pregledni rad
Đakovački incident 1930. godine
Marin Srakić
Sažetak
Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije nastala je 1. prosinca 1918. Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca, koja je obuhvatila područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Jedna od osnovnih ideja tog razdoblja, kojom su se mnogi zanosili, bila je ideja „jugoslavenstva“, čiji bi „korifej“ bio Josip Juraj Strossmayer, bosanski i srijemski biskup. Zbog srpskog hegemonizma i centralizma, u toj je mladoj državi odmah po njezinu utemeljenju došlo do napetosti, a vrhunac je bio atentat u beogradskoj Narodnoj skupštini, u kojem su - i od posljedica kojeg su - smrtno stradali Stjepan Radić i drugi hrvatski zastupnici, članovi Hrvatske seljačke stranke. O 25. obljetnici smrti biskupa Strossmayera jedna velika skupina Beograđana došla je na izlet u Đakovo, u namjeri da se pokloni „senima velikog Jugoslovena“. Tom prigodom održano je nekoliko govora u kojima se slavilo „Strossmayerovo jugoslavenstvo“. Pred vratima katedrale, uime odsutnog biskupa Antuna Akšamovića, goste je pozdravio dr. Andrija Spiletak, generalni vikar. U govoru je, između ostaloga, rekao: Ni sablje, ni kundaci ni glavnjače ne mogu da oplemene ljudska srca, niti da ih zagriju za uzvišena djela. Te njegove riječi izazvale su veliko ogorčenje nekih prisutnih. Stvar je došla do političkih vlasti, tj. do bana Josipa Šilovića i ministra pravde, čak do Kralja, i zatražena je istraga. Intervenirao je biskup Akšamović, koji je s ministrom pravde dogovorio da dr. Spiletka ukori i ukloni sa službe direktora biskupijske kancelarije, i tako ga spasi od disciplinskog suda i kazne zatvora. Ovim radom želim in extenso osvijetliti događaj koji se zbio pred „Strossmayerovom“ đakovačkom katedralom 1930. godine, tj. za vrijeme Šestosiječanjske diktature - a koji je pao u zaborav - kada su neki biskupa Josipa Jurja Strossmayera veličali kao „začetnika“ jugoslavenstva i „proroka“ Jugoslavije. Glavni protagonist toga događaja bio je dr. Andrija Spiletak, generalni vikar Đakovačke biskupije. U oblikovanju građe koriste se, kao osnovni izvor, novine koje su zabilježile i komentirale događaj te dokumenti koji se čuvaju u Nadbiskupskom arhivu u Đakovu (Prilozi).
Ključne riječi
Hrčak ID:
164536
URI
Datum izdavanja:
15.10.2015.
Posjeta: 1.489 *