Izvorni znanstveni članak
Primjer selektivnog pamćenja: hrvatski srednjovjekovni vladari u nazivlju ulica i trgova najvažnijih hrvatskih gradova
Borislav Grgin
Sažetak
U ovom radu autor analizira jedan primjer selektivnog pamćenja, povezan s prevladavajućim
nacionalnim ideologijama u Hrvatskoj u 20. stoljeću te s kolektivnim nacionalnim
imaginarijem suvremene hrvatske države. Studija je obuhvatila komparativnu
analizu nazivlja ulica i trgova deset prema broju stanovnika najvećih hrvatskih
gradova. Istražena je prisutnost srednjovjekovnih hrvatskih i ugarsko-hrvatskih vladara
i vladarica u nazivlju ulica i trgova spomenutih gradova, od Višeslava, Borne
i Ljudevita Posavskog (prva polovica 9. stoljeća) do Ludovika II. Jagelovića (1516.-
1526.). U obzir je uzeto trenutno stanje, a za analizu su korišteni popis stanovništva
RH iz 2001. te planovi hrvatskih gradova, objavljeni na Internetu. Dobiveni rezultati
međusobno su uspoređeni na nekoliko razina: učestalost pojavljivanja, geografska
distribucija nazivlja, lokalne specifičnosti te usporedba nazivlja s vladarima iz vremena
narodne dinastije s nazivljem s vladarima iz razdoblja Ugarsko-Hrvatskoga
Kraljevstva. Polazna, radna hipoteza istraživanja jest da u nazivlju ulica i trgova najvećih
hrvatskih gradova uvjerljivo prevladavaju vladari takozvane narodne dinastije,
a da vladara iz vremena zajedničke države s Ugarskom u nazivima ulica ima vrlo
malo ili ih gotovo i nema, što je analizom i potvrđeno. To je posljedica, prema svemu
sudeći, sustavnih, višedesetljetnih političkih i ideologijskih intervencija u javni prostor,
koje po svom predznaku nipošto nisu bile jednoznačne.
Ključne riječi
Hrvatska; srednjovjekovni vladari; ulice; trgovi; pamćenje
Hrčak ID:
17290
URI
Datum izdavanja:
21.6.2007.
Posjeta: 5.990 *