Medicina, Vol. 54 No. 1, 2018.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21860/medflum2018_192885
Može li pušenje povećati rizik za pojavu metaboličkog sindroma u pacijenata sa shizofrenijom u hrvatskoj populaciji?
Sergej Nadalin
orcid.org/0000-0002-1601-9094
; Zavod za biologiju i medicinsku genetiku, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Jelena Rebić
; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Rijeka, Hrvatska
Klementina Ružić
; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Rijeka, Rijeka, Hrvatska
Eni Perčić
; Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Vesna Šendula Jengić
; Psihijatrijska bolnica Rab, Rab, Hrvatska
Alena Buretić-Tomljanović
; Zavod za biologiju i medicinsku genetiku, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
Cilj: Shizofreniju karakterizira visoka učestalost ovisnosti o pušenju, kao i visoka učestalost metaboličkog sindroma. Unatoč tome, malo se zna o učinku pušenja na komponente metaboličkog sindroma u toj bolesti. Cilj ovog rada bio je ispitati doprinosi li, i u kojoj mjeri, pojava ovisnosti o pušenju, koncentracijama lipida i glukoze u plazmi, te vrijednostima indeksa tjelesne mase (BMI), u skupini hrvatskih bolesnika sa shizofrenijom.
Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 263 kroničnih bolesnika (muškarci/žene: 139/124) s dijagnozom shizofrenije utvrđenom prema DSM-IV klasifikaciji (engl. Diagnostic and statistical manual for mental disorders – DSM-IV). U pušače su klasificirani ispitanici koji puše najmanje jednu cigaretu dnevno u periodu duljem od godine dana, a u nepušače oni koji su popušili manje od 100 cigareta tijekom života.
Rezultati: Unatoč visokoj stopi ovisnosti o pušenju (muškarci: 70,5%; žene: 60,5%), nije pronađena značajna razlika u koncentracijama lipida i glukoze u plazmi te vrijednostima BMI-a između muškaraca pušača i nepušača, a u žena su se samo koncentracije triglicerida razlikovale ovisno o pušačkom statusu. Pri tome su bolesnice koje puše imale nešto više vrijednosti triglicerida u usporedbi s bolesnicama nepušačima (1,6 ± 0,7 vs. 1,3 ± 0,5; F = 4,25, P = 0,042). Ipak, multipla regresijska analiza pokazala je da je samo dob značajni prediktor vrijednosti triglicerida u bolesnica (β = 0,41; promjena R2 = 0,171; P < 0,001), dok je učinak pušenja na koncentracije triglicerida, kao i na ostale ispitane metaboličke parametre, u bolesnika i bolesnica, ostao izvan granica statističke značajnosti (P > 0,05).
Zaključak: Na temelju naših rezultata, možemo zaključiti da pušenje ne utječe na koncentracije lipida i glukoze u plazmi te vrijednosti BMI-a niti u bolesnika, niti u bolesnica sa shizofrenijom.
Ključne riječi
glukoza u plazmi; indeks tjelesne mase; lipidi u plazmi; pušenje; shizofrenija
Hrčak ID:
192885
URI
Datum izdavanja:
1.3.2018.
Posjeta: 1.958 *