Izvorni znanstveni članak

Zavodljivi jezici – Krležina Saloma i vajldovski esteticizam

Igor Medić orcid.org/0000-0002-2867-8767 ; Klasična gimnazija, Zagreb

Sažetak

Rad iznosi interpretaciju Krležine drame Saloma nastojeći ne podrediti
tekst kontekstu Davnih dana, u koji su dijelovi drame izvorno bili uklopljeni, ili autorovim različitim komentarima o smislu njegova teksta. Na tragu pojedinih uvida o iznijansiranosti replika naslovne junakinje, koje su iznijeli M. Lončar (1967), A. Primorac (2006) i L. Čale Feldman (2012), Salomina osobito osviještena i zavodnički neodoljiva uporaba jezika u drami nastoji se protumačiti na podlozi Wildeova poigravanja jezikom u njegovoj Salomé, kao uzornome esteticističkom tekstu koji utjelovljuje izrazito autoreferencijalnu uporabu jezika. Poveznice između Krležine i Wildeove drame tako se ne pronalaze u Krležinu dosljednu preuzimanju motiva ili situacija, nego u tematizaciji omamljujuće moći vajldovski i esteticistički shvaćena jezika.

Ključne riječi

Miroslav Krleža; Saloma; Oscar Wilde; esteticizam; autoreferencijalnost

Hrčak ID:

193735

URI

https://hrcak.srce.hr/193735

Datum izdavanja:

15.2.2018.

Posjeta: 1.769 *