Izvorni znanstveni članak

Tjelesna neaktivnost i troškovi zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj

Evica Obadić ; Hrvatski olimpijski odbor
Branimir Blajić ; Institut za zdravstvenu zaštitu „Bonifarm zdravlje“
Ivana Kerner ; Terme Sveti Martin
Luka Leško ; Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak

Znanstveni dokazi pokazuju da je tjelesna neaktivnost
uzrok, a tjelesna aktivnost lijek za glavne javnozdravstvene
probleme i da su mnoge bolesti češće kod osoba koje se
rijetko ili uopće ne bave tjelesnom aktivnošću nego kod
osoba koje se redovito bave nekom tjelesnom aktivnošću.
Također je dokazano da tjelesna aktivnost ima pozitivan
utjecaj na kvalitetu života i radnu učinkovitost, te da
redovita tjelovježba ima preventivnu ulogu u nastajanju
dugotrajnog bolovanja, psihičkih simptoma i lošeg
općeg zdravstvenog stanja radne populacije. U novijim
znanstvenim istraživanjima tjelesna neaktivnost se definira
kao globalna pandemija koja je povezana s nizom kroničnih
nezaraznih bolesti i jedan je od glavnih uzroka izgubljenih
zdravih godina života i prerane smrti i odgovorna je za
znatan ekonomski teret zdravstva u cijelome svijetu.
Procjenjuje se da tjelesna neaktivnost pridonosi povećanju
1-4 % ukupnih izravnih troškova zdravstvene zaštite i da
ekonomski teret tjelesne neaktivnosti varira od zemlje do
zemlje. S obzirom da su sva do sada provedena istraživanja
na temu tjelesne aktivnosti hrvatske populacije utvrdila
nezadovoljavajuće stanje razine tjelesne aktivnosti opće
populacije u Republici Hrvatskoj (RH), cilj ovoga rada je
bio napraviti prvu petnaestogodišnju analizu najznačajnijih
naturalnih i financijskih pokazatelja troškova zdravstvene
zaštite u RH kako bi se utvrdilo njihovo kretanje (povećanje
ili smanjenje) u razdoblju od 2002. do 2016. godine. Rezultati
ovog istraživanja pokazuju da je broj osiguranih osoba u RH
u razdoblju od 2002. do 2016. ostao skoro na istoj razini, a da
su se ukupni troškovi zdravstvene zaštite povećali za 66%.
Struktura vrijednosno najznačajnijih troškova (rashoda)
pokazuje da su najviše porasli troškovi posebno skupih
lijekova (5.392%), troškovi bolničke zdravstvene zaštite
(114%) i lijekovi na recept (59%), a od naturalnih pokazatelja najviše je porastao ukupan godišnji broj recepata (106%) i
prosječan broj recepata po osiguraniku (103%). Rezultati
ovog istraživanja mogu posluži kao početna analiza za
upravljanje troškovima zdravstvene zaštite u cilju smanjenja
dijela troškova zdravstvene zaštite, tj. onih troškova na koje
se može utjecati povećanjem tjelesne aktivnosti.

Ključne riječi

zdravlje; tjelesna aktivnost; lijekovi na recept; posebno skupi lijekovi; bolovanje

Hrčak ID:

197948

URI

https://hrcak.srce.hr/197948

Datum izdavanja:

31.12.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.256 *