Glasnik Zaštite Bilja, Vol. 41 No. 5, 2018.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31727/gzb.41.5.10
Utjecaj oplodnje na kemijski sastav grožđa sorte ‘Grk’ (Vitis vinifera L.)
Željko Andabaka
orcid.org/0000-0002-2129-9588
; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Fran Zvonimir Petković
; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Kristina Novak
; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Domagoj Stupić
; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Ivana Tomaz
; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Zvjezdana Marković
; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Darko Preiner
; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Iva Šikuten
; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Edi Maletić
; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Jasminka Karoglan Kontić
; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
Grk bijeli sorta je vinove loze usko vezana za mjesto Lumbarda na otoku Korčuli. Jedna je od rijetkih sorata koja posjeduje funkcionalno ženski tip cvijeta. Zbog nepravilnosti u građi cvijeta te često sterilnog polena dolazi do lošije oplodnje. U grozdu se formiraju velike, sjemene bobe te male besjemene bobe – „pasoline”. Uslijed lošije oplodnje dolazi do većeg udjela pasolina u grozdu te nižeg priroda. Pretpostavlja se kako oplođene i neoplođene bobe imaju različita kemijska svojstva te se samim time izravno povezuje razina oplodnje i kvaliteta vina Grk. U ovom istraživanju utvrđen je kemijski sastav sjemenih boba i pasolina. Od polifenolnih spojeva pasoline su sadržavale značajno više koncentracije gotovo svih flavonoidnih spojeva, kumarinske kiseline, ferulinske kiseline te resveratrola. S druge strane, sjemene bobe bile su bogatije kaftarinskom, fertarinskom te kafeinskom kiselinom. Značajnih razlika u osnovnim pokazateljima kakvoće mošta nije bilo.
Ključne riječi
Grk bijeli; oplodnja; polifenoli; aromatski spojevi
Hrčak ID:
207288
URI
Datum izdavanja:
24.10.2018.
Posjeta: 2.019 *