Izvorni znanstveni članak
ARSENALI DUBROVAČKE LUKE
Antun Ničetić
; Pomorski fakultet Dubrovnik
Sažetak
Ovim tekstom pokušala se upotpuniti slika neprekidnoga tisućgodisnjeg postojanja arsenala dubrovačke luke. Naime, u povijesnoznanstvenoj literaturi pobija se pretpostavka da su oni, prema kroničarskim zapisima, već bili u funkciji 782. godine, te se za njihovu pojavu uzima vrijeme od 11. do 13. stoljeća. Međutim, s obzirom na novije arheološke nalaze i od davnine izuzetnu vrijednost položaja Dubrovnika i Luke na ovom dijelu Jadrana, sasvim je
opravdano vremensku granicu njihova nastanka pomaknuti
znantno ranije. Pri rekonstrukciji povijesnog razvoja, u ovom su se radu posebno pratite pregradnje, funkcija i međusobni odnosi
Velikog i Malog arsenala, polazeći prije svega od veličine brodova kojima su oni i bili namijenjeni. Jer, u njima su se gradile, čuvale, održavale i opremale galije i drugi ratni brodovi, uvijek pripremni za brzu akciju. Iz svega izlazi da su upravo ti brodovi bili nezaobilazni faktor nastanka, razvoja i, konačno, nestanka arsenala s vojnopomorske, brodograđevne i lučke scene Dubrovnika. Usput se raspravlja o Kneževu dvoru, Vijećnici, Fontiku, Carinarnici i fortifikacijama jer su ti objekti zapravo bili u sklopu Velikog arsenala. Pri tome i taj njegov središnji položaj sam po sebi govori o važnosti arsenala za Dubrovnik. Kada se analizira prisutnost arsenala u sirem kontekstu istočnojadranskoga plovidbenog puta, dolazi se do zaključka da je dubrovačka luka bila njegova snažna strateška točka. Uz to, koncentracija ratnih brodova u njoj, najjača na istočnoj obali Jadrana, osiguravala je na tom putu nesmetanu plovidbu i održavala ga prohodnim te omogućila nesmetan protok ljudi i vrijednih roba kroz dubrovačku luku.
Ključne riječi
Hrčak ID:
210005
URI
Datum izdavanja:
27.6.1991.
Posjeta: 751 *