Izvorni znanstveni članak

Mjera – od matematike do etike

Luka Boršić

Sažetak

Ovaj rad pokazuje kako pojam mjere, koji je jedan od najmnogoznačnijih filozofijskih pojmova, počinje dobivati etički smisao tijekom povijesnog razvoja grčke filozofije. U prvom dijelu pokazuje se kako se u Homerovim epovima riječ ‘mjera’ (μέτρον) i srodne riječi odnose isključivo na konkretno mjerljive količine. Drugi se dio bavi mijenom značenja, koja se zbiva u pitagorovskom mišljenju. Tu se najviše pažnje poklanja povijesnim okolnostima nastanka grčkog polisa, za što je vrlina umjerenosti bila neophodno potrebna. U tom kontekstu pobliže se razmatraju Filolajevi i Arhitini fragmenti, budući da oni ukazuju na političku važnost mjere i mjerenja. Treći dio posvećen je analizi relevantnog odjeljka iz Platonova Državnika (283b-285c) u kojem Platon razlikuje dvije vrste mjerenja: brojčano (koje mjeri broj, dužinu, veličinu etc.) i drugo, koje se može nazvati ‘deontičkim’, koje mjeri ono više i manje u odnosu na ‘pravu mjeru’ (τὸ μέτριον). Druga vrsta mjerenja je također i etičko mjerenje utoliko što uključuje različite prosudbe svrhe, ciljeva i prirode čovjeka.

Ključne riječi

Homer; pitagorovci; Platon; mjera; mjerenje; etika; umjerenost

Hrčak ID:

19707

URI

https://hrcak.srce.hr/19707

Datum izdavanja:

28.1.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.383 *